Nakon što je Hrvatska postala članica Europske unije sve se više govori o tome kada će ući u proceduru pri prekomjernom deficitu (eng. Excessive Deficit Procedure, EDP) i što će to značiti za javne financije i fiskalnu politiku u Hrvatskoj. Naime, izgledno je da će Hrvatska, zbog stanja svojih javnih financija i prvenstveno proračunskog manjka koji je 2012. godine iznosio 3,8% BDP-a, uskoro ući u proceduru pri prekomjernom deficitu. Stoga je pitanje kakav je to mehanizam i što on znači za Hrvatsku.
Procedura pri prekomjernom deficitu je predviđena Ugovorom o Europskoj uniji i kasnije je još detaljnije obrađena u Paktu o stabilnosti i rastu, a odnosi se na mjere koje Europska unija poduzima prema državama članicama čije javne financije nisu u skladu s pravilima koja se odnose na veličinu proračunskog manjka i javnog duga. Konkretno, države članice moraju imati zdrave javne financije, što se ogleda u tome da proračunski manjak nije veći od 3% BDP-a i javni dug ne premašuje 60% BDP-a. Vezano uz spomenuti Pakt o stabilnosti i rastu, za proceduru pri prekomjernom deficitu se često zna reći da ona predstavlja njegov korektivni dio. Drugim riječima, u okviru te procedure, države članice moraju, sukladno preporukama Europske komisije i Vijeća EU, usvojiti i provesti mjere koje bi trebale rezultirati ispravljanjem prekomjernog deficita i duga te njihovim dovođenjem u predviđene granice.
Procedura pri prekomjernom deficitu obuhvaća nekoliko koraka, te u konačnici može rezultirati i financijskim sankcijama u slučaju država članica eurozone. Sve države članice Europske unije šalju jasno propisane podatke o stanju svojih javnih financija Eurostatu, dva puta godišnje (do 1. travnja i do 1. listopada svake godine). Tri tjedna nakon tog roka i nakon provjere kvalitete podataka o proračunskom manjku i javnom dugu, Eurostat objavljuje relevantne podatke za sve države članice. Potom Europska komisija izrađuje izvješća o prekoračenju referentnih vrijednosti za one države članice kod kojih je to slučaj, te daje preporuke za započinjanje procedure pri prekomjerom deficitu. Te se preporuke raspravljaju u relevantnim tijelima Vijeća EU i konačno ih usvaja Vijeće ministara, koje osim odluke o započinjanju EDP-a također daje i rokove u kojima države članice moraju ispraviti prekomjerne deficite.
Na državama članicama je tada da donesu mjere za smanjenje proračunskih deficita na prihvatljivu razinu. Europska komisija ocjenjuje jesu li mjere donesene i provode li se na odgovarajući način. Zaključi li se da država članica ne poduzima prikladne mjere, usvaja se izvješće o neispunjavanju preporuka, što u slučaju država članica eurozone za posljedicu ima izdvajanje depozita koji ne nosi kamatu. Za države članice eurozone daljnje nepoduzimanje odgovarajućih mjera i nepoštovanje preporuka može dovesti i do financijske kazne u iznosu od 0,2% BDP-a. U suprotnom, ako država poduzima konkretne i učinkovite mjere te u zadanim rokovima vraća relevantne veličine na dogovorene razine, Vijeće EU, na preporuku Europske komisije, donosi odluku o ukidanju procedure pri prekomjernom deficitu. Vijeće EU također može, ovisno o okolnostima, tijekom tekuće procedure pri prekomjernom deficitu donijeti odluku o produžavanju roka u kojem država članica treba ispraviti deficit.
Kod EDP-a je prisutna određena asimetrija, na način da se neka pravila, prvenstveno ona koja se odnose na izravno financijsko sankcioniranje država članica koje ne ispravljaju svoje prekomjerne deficite, primjenjuju samo na države članice koje su uvele euro. Za države članice izvan eurozone ne postoji mogućnost nametanja financijskih sankcija u slučaju neudovoljavanja preporukama u okviru EDP-a. Međutim, postoje neki drugi mehanizmi, kao što je suspenzija korištenja sredstava fondova Europske unije. Primjer je Mađarska, kojoj je tijekom 2011. i 2012. zbog nepoduzimanja potrebnih mjera za smanjenje proračunskog manjka bio privremeno onemogućen pristup sredstvima strukturnih fondova EU.
Iako se procedura pri prekomjernom deficitu odnosi i na proračunski manjak i na javni dug, veći je naglasak do sada bio na prekoračenja referentne vrijednosti za proračunski manjak. Međutim, nakon reforme gospodarskog upravljanja u EU, u posljednje se vrijeme sve veća važnost daje dinamici javnog duga.
Što se tiče Hrvatske, u drugoj polovici listopada bit će dostupni službeni podaci o veličini proračunskog manjka i javnog duga koji će potvrditi da je premašena referentna vrijednost za kriterij proračunskog manjka u 2012. Potom se očekuje prijedlog Europske komisije o stavljanju Hrvatske u EDP, što će Vijeće EU usvojiti narednih mjeseci. Tada će se također znati koji je rok prilagodbe dan Hrvatskoj, te hoće li se proračunski manjak trebati smanjiti na prihvatljivu razinu u roku od dvije, tri ili više godina. Za nositelje ekonomske politike to znači početak razdoblja u kojem će Europska komisija ocjenjivati poduzimaju li se dovoljne i učinkovite mjere fiskalne konsolidacije. Osim toga, treba imati na umu da će Hrvatska uskoro premašiti i referentnu vrijednost za javni dug, te će iz perspektive EDP-a trebati voditi više računa i o njegovoj dinamici.
Na kraju, potrebno je napomenuti da u situaciji prekomjernog deficita Europska komisija državama članicama, pa tako ni Hrvatskoj, ne predlaže konkretne mjere koje treba poduzeti. Izbor mjera bit će prepušten Hrvatskoj, a Europska komisija će ocjenjivati jesu li te mjere dovoljne i provode li se učinkovito.