Što je u izdvojenom mišljenju napisalo troje sudaca? Slažu se da predsjedniku nije mjesto na izborima

Iako je na sjednici Ustavnog suda na kojoj je donesena odluka o upozorenju predsjedniku države i SDP-u zbog izbornog angažmana Zorana Milanovića odlučeno da neće biti objavljeno i izdvojeno mišljenje sudaca, ono je s odobrenjem predsjednika US-a Miroslava Šeparovića ipak priloženo u spis, a zatim je ipak našlo i svoj put do medija, čime je ispunjena volja troje sudaca. Ni to mišljenje na 20 stranica ne ide u prilog šokantnoj izbornoj akciji predsjednika RH u suradnji s predsjednikom SDP-a Peđom Grbinom. Na koncu je nakon objave u pojedinim medijima odlukom predsjednika Ustavnog suda Miroslava Šeparovića "zbog velikog interesa javnosti" mišljenje troje sudaca objavljeno na stranicama Ustavnog suda.

Iščitavanjem mišljenja troje sudaca s gledišta građana reklo bi se da je riječ o larpurlartističkom pravnom stajalištu koje se ne slaže s metodologijom odlučivanja i ustavnopravnim formalnostima, dok što se političke biti stvari zapravo je nejasno zašto i tih troje sudaca nije glasovalo za odluku većine pa napisalo izdvojeno podupiruće mišljenje.

Autori trojnog mišljenja su Andrej Abramović, koji je glasovao protiv odluke većine, te Lovorka Kušan i dr. sc. Goran Selanec koji su zbog "tehničkih razloga" otišli sa sjednice Ustavnog suda prije glasovanja o upozorenju predsjedniku države i SDP-u, što je raritetna ustavnosudska reakcija. Dok je presedanska okolnost da suci koji se nisu htjeli izjasniti jesu li "za" ili "protiv" predložene odluke, pišu izdvojeno mišljenje.

Detaljno analizirajući ustavnu ulogu predsjednika Republike Hrvatske (PRH), troje sudaca i sami su zauzeli stav da predsjednik RH "mora biti izuzet iz svakodnevnog, redovnog političkog sučeljavanja i sukobljavanja političkih stranaka koje je inherentno političkom odlučivanju u okviru parlamentarne demokracije". Osobito imajući u vidu "ustavne ovlasti PRH u (post)izbornom procesu za Hrvatski sabor, kojima je nesumnjivo moguće značajno utjecati na formiranje ishoda poslije-izbornog procesa, teško je prihvatiti tumačenje da Ustav niti načelno ne pretpostavlja da se PRH mora izuzeti iz redovnog, svakodnevnog političkog sučeljavanja i sukobljavanja političkih stranaka, koje je inherentno političkom životu parlamentarnih demokracija", navode suci. Ističu i da uloga koju PRH ima "postaje teško ostvariva, ako ne i nedostižna uprezanjem navedenih ovlasti radi favoriziranja partikularnih interesa nekih od aktivnih sudionica i suparnica u političkom nadmetanju unutar (poslije)izbornog postupka, a ne očuvanja temeljnih vrednota na kojima počiva izborni proces odnosno ustavni poredak Republike Hrvatske. U okolnostima redovnog funkcioniranja ustavne demokracije i njenog izbornog postupka uloga PRH u tom postupku pretpostavlja zdrav odmak od njegovih aktivnih sudionica".

>> VIDEO Grbin: 'Ne smijem govoriti tko je kandidat za premijera, ali nakon izbora to ćemo uskliknuti'

Video: Dario Topić

Iskustvo prije ustavnih promjena iz 2000. ukazivalo je da centralizacija političke moći u instituciji Predsjednika Republike predstavlja posebno teško opterećenje za redovno funkcioniranje pluralističkog demokratskog sustava jer mu je povjerena i ovlast vrhovnog zapovjednika Oružanih snaga, koje moraju biti izvan kontrole političkih stranaka kako bi se izbjegao rizik politizacije i uprezanja u partikularne interese pojedinih političkih opcija. Ustav je stoga Oružane snage ostavio pod vrhovnim zapovjedništvom PRH, ali je istovremeno njega obvezao na izlazak iz stranačkog političkog života, te mu štoviše zapriječio obavljanje drugih javnih ili profesionalnih dužnosti.

Zbog tih načelnih stavova, obrazlažu, PRH se ne može aktivno uključiti u izborni postupak kao kandidat jedne od političkih opcija na parlamentarnim izborima, ne može sudjelovati u poticanju financiranja kampanje ili sudjelovati na njezinim izbornim skupovima, niti nastupati na javnoj raspravi za izbornog postupka, a posebno ne u radu stranačkih tijela.

POVEZANI ČLANCI:

Ta su stajališta suci zastupali, ističu, i u izdvojenom mišljenju u vezi s odredbom Poslovnika Hrvatskog sabora koja omogućuje saborskim zastupnicima da nastave primati naknadu za obnašanje saborske dužnosti i nakon raspuštanja Hrvatskog sabora, bez obzira zadržavaju li ili ne, neke obveze poput predsjednika Hrvatskog sabora. Njihov je stav bio da se tako pogoduje tim zastupnicima i političkim strankama kojima oni pripadaju u odnosu na sve sudionike koji sami trebaju pokrivati troškove izbornog postupka. Imali su s gledišta ravnopravnosti i jednakog tretmana s PRH izdvojeno mišljenje i vezano za funkcioniranje Vlade u okolnostima kao što je aktualna jer je ona u poziciji znatno snažnijeg političkog utjecaja od institucije PRH.

Suci tumače da je otklon PRH od svakodnevne politike ustavno načelo, jer to nije striktno propisano Ustavom već proizlazi iz funkcije koju je Ustav namijenio PRH u sustavu trodiobe vlasti i njoj pripadajućih mehanizama kočnica i ravnoteža. Ali, oni ne smatraju da iz Ustava proizlazi apsolutna zabrana aktivnog sudjelovanja PRH u izbornom postupku, pa navode okolnosti ozbiljnih urušavanja temeljnih postulata ustavne demokracije, posebice urušavanja nezavisnosti sudbene vlasti. "Smatramo da u takvim okolnostima Ustav ne samo da ne priječi već i traži od PRH da preuzme aktivniju ulogu u izbornom postupku koji bi mogao osigurati ponovnu uspostavu vladavine prava upravo temeljem njegove ustavne obveze da brine za redovito i usklađeno djelovanje te za stabilnost državne vlasti. Okolnosti ovog konkretnog predmeta nisu takve izvanredne okolnosti.", zaključili su uzimajući u obzir razloge koje je PRH javno isticao kao razlog aktivnog uključenja u izborni postupak. To je troje sudaca dovelo u vezu s krizom vladavine prava u nekoliko država članica EU, u središtu kojih je urušavanje nezavisnosti i nepristranosti pravosudne vlasti, pa bi takvo što opravdalo aktivno uključivanje PRH u izborni postupak. Suci su uzeli u obzir pri tome da je PRH kao povod za svoju akciju istaknuo način na koji je proveden postupak imenovanja Glavnog državnog odvjetnika Ivana Turudića, a u okviru kojeg su u javnosti otvorena brojna pitanja vezana uz ustavno načelo samostalnosti i nepristranosti DORH-a.

Ali ti razlozi po njihovoj ocjeni ipak ne predstavljaju toliku količinu ugroze temeljnih postavki ustavne demokracije koji bi opravdali izvanrednu intervenciju PRH u izbornom postupku.

>> FOTO Evo kako je izgledala sjednica Glavnog odbora SDP-a na koju je došao i Milanović

Iako Ustavni zakon o Ustavnom sudu ovlašćuje US da u nadzoru izbora upozori nadležna tijela na postupanje protivno Ustavu i zakonu, troje sudaca tumači da nije propisana forma upozorenja, te da se postupovno radi o dvije odluke, meritornoj odluci o utvrđenju povrede i odluci o upozorenju nadležnog tijela. Sudeći po njihovu obrazloženju očigledno je da Abramović, Kušan i Selanec drže da je trebalo provesti klasičan (ustavno)sudski postupak sa svim formalnostima. S druge strane većina sudaca očito je po svemu smatrala da je nadzor ustavnosti i zakonitosti izbora postupak u kojem je Ustavni sud dužan upozoriti na uočena postupanja protivna Ustavu, dakle tu nije riječ o suđenju. Tu je riječ o početnoj fazi nadzora izbora i najblažoj mogućoj intervenciji Ustavnog suda – upozorenju pa stoga, s obzirom i na nužnost što hitnije reakcije, nije nužno poštivati sva postupovna jamstva iz nekih drugih ustavnosudskih postupaka. Za pretpostaviti je i što je reakcija ili "sankcija" Ustavnog suda eventualno bude ozbiljnija da bi u tom slučaju i postupanje Ustavnog suda poprimilo ozbiljniju postupovnu i suštinsku formu.

Troje sudaca drži da je upozorenjem oštećen SDP, a u odnosu na njih bitno je pitanje "je li svojim političkim izražavanjem i djelovanjem u okviru izbornog postupka za Hrvatski sabor ta politička stranka povrijedila neku odredbu Ustava, bilo da se radilo o jamstvu nečijeg ustavnog prava ili nekom ustavnom načelu čijim nepoštivanjem ugrožava i interese drugih sudionika izbornog postupka". Sucima je sporno što se u upozorenju samo navodi zaključak da postupanje SDP-a u izbornom postupku predstavlja povredu Ustava.

Drugim riječima, ako kradljivac svojoj dragoj pokloni ukradenu ogrlicu s njezinim znanjem da je riječ o kriminalnom plijenu, ispada da je jako važno postaviti pitanje je li i darovana u tom slučaju sudionica u krađi. SDP je učinio upravo to, prihvatio je poklonjeni protuustavni dar predsjednika RH u izbornom postupku.

>> GALERIJA Milanovićev život u slikama - od malih nogu do političke karijere

Suci dalje obrazlažu da nije precizno navedeno koja to točno postupanja (izjave, radnje, odluke) predstavljaju povredu Ustava i koja odredba Ustava je povrijeđena. Premda kažu bili su voljni razmotriti mogućnost da je SDP svojim postupcima u okviru izbornog postupka povrijedio određena ustavna jamstva izbornog postupka, a prije svega vezano za poštivanje ravnopravnosti pasivnog biračkog prava ostalih sudionika izbornog postupka. I to kako zbog svjesno planiranih medijskih nastupa s PRH i njegovim uključivanjem u stranačke postupke odlučivanja o zajedničkom nastupu na izborima. Htjeli su razmotriti i posljedice na druge sudionike izbora, kao i razmotriti primjerene i razmjerne mjere sprečavanja daljnjih povreda. Ali, većina nije pokazala interes za takvim postupanjem, obrazložili su.

Prijetnju poništavanjem izbora, smatraju nerazumnom, a prijetnje sankcioniranjem SDP-a zbog budućih postupaka PRH smatraju ozbiljnim ograničenjem njihove Ustavom zajamčene slobode stranačkog djelovanja. Premda nisu objasnili kako bi se u tom slučaju mogao zaštititi izborni postupak, ako bi predsjednik i dalje mogao nesmetano navijati, a SDP šutjeti i uživati u plodovima njegova djelovanja.