Što je zapravo Martina Dalić poručila HNB-u, Mostu i oporbenom SDP-u

Martina Dalić, potpredsjednica Vlade, nakon aktiviranja lex Agrokor u medijskoj je ofenzivi tumačenja glavnih ciljeva u stabilizaciji posrnulog koncerna čija bi se poslovna kriza mogla preliti na ukupno gospodarstvo. Uz premijera Andreja Plenkovića, M. Dalić u Vladi HDZ-a i Mosta najvažnija je osoba u situaciji s Agrokorom, ona je i radila na samom zakonu, a premijer Plenković jasno je nakon aktiviranja postupka izvanredne uprave rekao da je riječ o prvorazrednoj političkoj odluci, što znači da je Vlada preuzela odgovornost za provođenje procesa u Agrokoru. Martina Dalić u televizijskim intervjuima detektirala je tri ključna, što politička što regulatorna, problema pa je tako prozvala SDP, neizravno i Most, ali i Hrvatsku narodnu banku koja je, rekla je, pokazala slabost kao regulatorna institucija u slučaju Agrokor. 

1. Jedino je Lalovac ponudio konkretna rješenja, SDP otvorio krizni telefon     

Potpredsjednica Vlade Martina Dalić prozvala je SDP, najveću oporbenu stranku, da su se u situaciji krize s Agrokorom postavili ispod razine stranke koja je vodila Hrvatsku u dva mandata. Martina Dalić i nije daleko od istine, premda čudi da se ona koja se uglavnom drži ekonomskih tema i izbjegava politička prepucavanja upustila u kritiziranje oporbe, ali SDP u jednoj od najtežih situacija s kojima se Hrvatska suočila nakon Domovinskog rata zaista nije pokazao ni suvislost ni zrelost. Jedini koji je u SDP-u ponudio konkretna rješenja za gašenje krize jest Boris Lalovac, bivši ministar financija. No, Lalovac je pod teretom optužbi bivše supruge za navodno obiteljsko nasilje pa se kloni medijskih istupa i SDP ga ne gura u prve redove. Na vrhuncu krize s Agrokorom Lalovac je ipak istupio u medijima i predložio svojih pet rješenja za spas Agrokora, a SDP je osnovao krizni stožer i otvorio krizni telefon za male dobavljače i radnike Agrokora. Nije toliko problem u kriznom telefonu, koliko je to minoran i slabašan potez u odnosu na problem koji je proizveo Agrokor. S jedne strane premijer Plenković razgovara s dobavljačima i bankarima, Vlada imenuje izvanrednog povjerenika, a s druge strane šef SDP-a Davor Bernardić fotografira se s ličkim kiselim kupusom. Nitko ne kaže da će Vlada iz priče s Agrokorom izaći kao pobjednica, a ako nešto može destabilizirati ovu Vladu, to je slučaj Agrokor, ali to ne znači da SDP treba biti toliko infantilan.

2. Vujčić: Prvi sam 2012. godine počeo kontrolirati kredite prema Agrokoru     

Nakon što ga je Martina Dalić blago okrznula, prozvavši regulatore da nisu radili svoj posao, javio se i guverner HNB-a Boris Vujčić. On tvrdi suprotno, da je HNB bio jedina institucija koja je svoj posao odradila kako treba. – Tijekom pet godina, u razdoblju od 2012. do 2016., HNB je proveo 27 nadzora u okviru kojih je izdano 27 zapisnika kojima su ustanovljene nepravilnosti i naložene mjere u 16 banaka u pogledu izloženosti banaka sustavu Agrokor. U tu je svrhu izdano trinaest rješenja, kojima je bankama naloženo provođenje brojnih mjera, a određena su im i adekvatna ograničenja. K tome, u dvije banke imenovani su povjerenici središnje banke, sa zadaćom da nadziru izvršenje tih mjera, poručuje HNB. Rezultat tih kontrola smanjena je izloženost banaka prema Agrokoru “za više milijardi kuna” u odnosu na zatečeno stanje, jedanaest prekršajnih prijava, temeljem kojih su donesene 4 pravomoćne i 2 nepravomoćne sudske presude, kojima su određene kazne bankama. Prije su naveli kako HNB nije sudionik u postupku s mjenicama te da nema informacije o njihovu puštanju na naplatu niti to može spriječiti ili nadzirati. Poslovi s mjenicama su poslovi između trgovaca u koje oni stupaju slobodno i dobrovoljno te u vezi kojih samostalno procjenjuju rizike koji za njih proizlaze.

Prema Zakonu o mjenici, svatko tko je prenio mjenicu na drugog, primatelju jamči naplatu mjenice.     

3. Mostovci su gledali Gazdu, ali ne smiju s političke pozornice najavljivati hapšenja     

Martina Dalić Most nije prozvala izravno, ali je jasno rekla da u javnom prostoru ima i previše onih koji govore o eventualnoj kaznenoj odgovornosti Ivice Todorića za situaciju u kojoj se našao Agrokor. Njezin posao, poručila je, nije potezanje kaznene odgovornosti. Iako su čelnici Mosta jedini išli gledati dokumentarni film Gazda, koji kritički opisuje Ivicu Todorića, i najkraće su sudjelovali u nacionalnim Vladama koje su, također, propustile reagirati na Todorićeva pravila dugih rokova plaćanja itd., mostovci su ipak pretjerali grozeći se istragama u Agrokoru. Neumjesno je da ministar unutarnjih poslova Vlaho Orepić, kao politička osoba, upozorava da lex Agrokor ne znači amnestiju za one koji su prouzročili probleme u Agrokoru. U vrijeme lokalnih izbora, takve poruke Mosta mogu se samo protumačiti kao nasilno traženje kaznene odgovornosti u predizborne svrhe. Policija i odvjetništvo svakako moraju odraditi svoj posao i u Agrokoru, ako postoji sumnja da je bilo kažnjivih djela, ali to s političke pozornice ne smije najavljivati ministar unutarnjih poslova. Božo Petrov je poručio kako očekuje da se prvim sredstvima koja dođu u Agrokor isplate dobavljači, a smatra i da bi sve hrvatske tvrtke trebale sudjelovati u kupnji onih iz sustava Agrokora, kada iziđu na tržište. Potvrdio je da Most podupire izvanrednog povjerenika Antu Ramljaka, od kojeg očekuje “maksimalnu transparentnost i kooperativnost”.

>> 'Sjedimo li na bombi koja samo što nije eksplodirala?' Dalić: Mislim da je to spriječeno

>> Stopirajte naplatu mjenica, a poreze naplaćujte na rate