Razgovori za posao većini su ljudi velik izvor stresa. Razlog tomu su, između ostaloga, i razni testovi kojima se kandidati podvrgavaju. Dok se test inteligencije donekle može uvježbati, testovi kojima poslodavci procjenjuju tko je kakva osoba ne može. Unatoč tomu brojni kandidati lažnim odgovorima pokušavaju impresionirati potencijalne poslodavce ne znajući da pritom štete najviše sebi.
– Za testove kojima poslodavci ispituju profil osobe ne vrijedi se pripremati. Ne znate točno koje karakteristike poslodavac traži jer ne traže svi isto, a kad bi osoba uspjela “prevariti” na takvim testovima, dobila bi posao koji joj zapravo ne odgovara. S druge strane, najbolji testovi sadrže skale laganja koje mogu primijetiti izostanak vaše dosljednosti u odgovaranju i onda ste sami sebe možda bespotrebno zakinuli za priliku. Na kraju, smatram da je vaše psihičko stanje prioritet – savjetuje psiholog Igor Čerenšek koji organizira mentalne treninge zahvaljujući kojima osoba nauči kako sebe predstaviti u najboljem mogućem svjetlu, a pritom ostati dosljedna i iskrena.
GALERIJA Zbog ovoga su Zagrepčani najviše ludjeli, no prvi kaos tek slijedi
Testovi, naime, ne služe samo poslodavcima koji traže idealnoga kandidata za određenu poziciju. Oni mogu poslužiti i samome kandidatu koji nije siguran koje je idealno zanimanje kojim se treba baviti. Posebno popularni testovi su oni koji se baziraju na Persologovu modelu DISC, tzv. MBTI test koji svoje uporište pronalazi u Jungovim učenjima, KTS test koji se oslanja na Hipokratovo izučavanje temperamenata, ali i FFM test, odnosno test velikih pet dimenzija ličnosti.
Zajedničko je svim testovima vjerovanje da je svaka osoba satkana od svih tipova ličnosti, a posao kojim se treba baviti ovisi o onom dominantnom. Osim toga, svi su testovi vremenski ograničeni jer stručnjaci navode kako su ispitanici iskreniji kada nemaju vremena za kalkuliranje. Ako rezultati testa zadovolje poslodavčevu potragu, slijedi razgovor, a psiholog savjetuje što potom.
– Sjedite uspravno s pogledom usmjerenim na sugovornika, a neka vam ruke budu na stolu ili u krilu. Ostavite dojam samopouzdanosti. Svakako se trudite biti “što veći” u prostoru – govori Čerenšek.
>> Pogledajte što vam preporučuje trenerica uz koju baš svatko može smršavjeti
Gotovo svi korporativni psiholozi ili tzv. stručnjaci ljudskih resursa neprijatelji su kandidata za posao a kasnije i zaposlenika i dok se njihovim uslugama poslodavci koriste za manipuliranje svojim zaposlenicima u konačnici sve šteti i samim poslodavcima. Riječ je krajnjem osiromašivanju i degradaciji pojma ljudske osobnosti jer se njena procjena ne može svesti na svega 2h testova, kada bi se nekoga moglo tako procjenjivati ne bi cijeli zapadni svijet išao svojim psiholozima i psihijatrima mjesecima i mjesecima (većina tih ljudi nisu klinički bolesni). Rezultat su takvih testova stvaranje velikih trauma i frustracija kandidata, osjećaj odbačenosti i beznađa radi kojih mnogi kandidati nakon mjeseci i godina u konačnici gube volju, nadu i samopouzdanje. Takvim testovima poslodavac često gubi posve iznimne osobnosti ljudi koje se ne može staviti u okvire a koji bi davali puno bolje rezultate od poslovično omiljenih ekstroverta i bukača, pa u konačnici poslodavci dobivaju na papiru izvrsne pojedince koji na kraju ispadaju kao vrlo nekvalitetni zaposlenici (slično priči o odlikašima). Uz zanimanja kao što su odnosi s javnošću, industrija promidžbe, bankarstvo, pravo, ljudski resursi svakako spadaju u posebno nemoralna zanimanja, u perverziji morala to izvorno humano i zanimanje za pomoć čovjeku pretvara se u zanimanje okrenuto protiv čovjeku, slikovito kao kada bi kirurzi imali misiju povrjeđivanja a ne liječenja ljudi.