Vlastita nekretnina i dalje je san za većinu građana, a hoće li taj san postati ostvariv u 2025. godini, tek će se vidjeti. Vlada je predstavila Nacionalni plan stambene politike s ciljem osiguravanja priuštivog i održivog stanovanja te aktivacije prostora za stanovanje. Ovaj plan oslanja se na četiri ključna elementa: financijsku, poreznu, zemljišnu i ekološko-energetsku komponentu. Najavljene su i izmjene zakonodavstva, uključujući donošenje novih zakona o gradnji, prostornom uređenju, energetskoj učinkovitosti te POS-u.
Podaci pokazuju da su prosječne cijene stambenih objekata u Hrvatskoj u 2024. godini porasle za 10 posto, što Hrvatsku stavlja u sam vrh EU-a po rastu cijena nekretnina, piše Net.hr. U prvom polugodištu 2024., prosječna cijena četvornog metra novog stana iznosila je 2.377 eura, što je 7,1 posto više nego u istom razdoblju 2023. godine. U Zagrebu je cijena dosegnula 2.830 eura po kvadratu, dok je u ostalim naseljima iznosila 2.059 eura.
Prema riječima vlasnika agencije za nekretnine, Bore Vujovića, kretanje tržišta nekretnina u 2025. godini ovisit će o nekoliko ključnih faktora. "Tržište nekretnina ovisit će prije svega o dva faktora. Mislim tu na poreznu i stambenu politiku. Porez na nekretnine, porez na dohodak od iznajmljivanja i potreba suglasnosti stanara za turistički najam imat će značajan utjecaj na tržište", istaknuo je Vujović, dodajući da će kretanje kamatnih stopa također igrati važnu ulogu.
Vujović je naglasio da će gospodarska situacija u Njemačkoj i Austriji, odakle dolazi značajan dio kupaca nekretnina u Hrvatskoj, također imati utjecaj, kao i inflacija i turistička sezona. "Inflacija ima direktan utjecaj na cijene, pogotovo novogradnje", dodao je.
"Kao što smo imali procjene da će u ovoj godini pasti promet nekretnina, to se realno i ostvarilo. Rekli smo i da će se zaustaviti rast cijena, sada gledamo jesu cijene više drugi kvartal, u odnosu na drugi kvartal prošle godine, ali po nekoj našoj statistici ako gledamo cijene sad u odnosu na cijene koje su bile krajem prošle godine tu nema nekog velikog rasta. Ja mislim da smo završili s fazom rasta cijena i da u narednom periodu možemo očekivati taj manji broj transakcija uslijed, rekao bih nedovoljne ponude, ali korekciju cijena, ne generalno, dijela nekretnina koje će biti obuhvaćene odredbama Zakona. To se neće odnositi na neku novogradnju", rekao je Vujović.
"Recimo u centru Splita ljudi su kupovali stanove za iznajmljivanje, a zbog novog Zakona koji donosi obvezu suglasnosti, će prodavati. Što se tiče Zagreba, broj tih apartmana za kratkoročni najam je zanemariv jer je veći dio njihov u centru, a centar, pogotovo od potresa nije donio neku značajnu količinu prometa. U Zagrebu će ta odredba imati najmanje učinka", kazao je.
Prema statistikama, u prvoj polovini 2024. zabilježeno je 67.415 kupoprodaja nekretnina, što predstavlja blagi pad od 0,86% u odnosu na prethodnu godinu. Najprodavaniji stanovi bili su veličine između 45 i 65 četvornih metara. Istovremeno, u nekim županijama zabilježen je porast prodaje – u Primorsko-goranskoj za 16%, a u Zagrebačkoj županiji za 13,5%.
Kako se inflacija i zakonodavne promjene budu odražavale na tržište, 2025. godina mogla bi donijeti potrebne promjene za usklađivanje ponude i potražnje. Vujović je zaključio da će vlasnici starih stanova možda morati prilagoditi cijene kako bi se prilagodili novim uvjetima. "Ako vlasnici starih stanova stvarno budu željeli prodavati, morat će korigirati cijene", rekao je. Iako neki očekuju pucanje "nekretninskog balona", situacija na tržištu ostaje neizvjesna, a odgovor na pitanje hoće li cijene napokon početi padati tek treba doći.
GALERIJA Prosvjed malih iznajmljivača: 'Ne rušite naše povratničke i obiteljske snove'