Nakon rušenja premijera Tihomira Oreškovića u Saboru, predsjednica Kolinda Grabar-Kitarović opet je u središtu pozornosti. Kako je i najavljivala, predsjednica na novonastalu situaciju reagira vrlo promptno.
Iz Ureda predsjednice najavljuju da će odmah početi konzultacije s predstavnicima klubova i ostalim zastupnicima Hrvatskoga sabora, i to već danas u 9 sati. Predsjednica će najprije primiti pojedinačno zastupnike, a potom klubove zastupnika, od najmanjih do najvećih, a razgovori bi trebali trajati po 15-ak minuta. Postoje realno dva scenarija nakon pada Oreškovića. HDZ se zalaže za preslaganje jer želi ostati na vlasti bez novih izbora, dok oporba na čelu sa SDP-om pokušava prikupiti 76 potpisa kako bi iznudila samoraspuštanje Sabora i otvorila put izvanrednim izborima.
U Dvorima do nove Vlade
Profesorica ustavnog prava dr. Sanja Barić ističe da Ustav daje 30 dana za formiranje nove Vlade ili, kako se to popularno zove, preslaganje. Naglašava da je riječ o 30 dana ukupno, a ne o 30 dana za izbor mandatara pa onda 30 za glasanje. Ova procedura, objašnjava Barić, nije ekvivalentna proceduri koja je propisana za sastavljanje prve Vlade neposredno nakon izbora. Sada su rokovi znatno kraći.
Iako neki stručnjaci misle drukčije, profesorica Barić naglašava da predsjednica Kolinda Grabar-Kitarović može dati mandat za sastavljanje Vlade samo onom kandidatu koji ima dokaz da ima podršku 76 zastupnika. Ako nitko ne skupi natpolovičnu većinu zastupnika ili se ne izglasa Vlada u zadanih 30 dana, onda predsjednica dobiva obavijest od predsjednika Sabora Željka Reinera da nije uspjelo preslaganje. Slijedi raspuštanje Sabora i raspisivanje izbora koji se mogu održati najranije za 30, a najkasnije za 60 dana. Profesorica Barić ističe da se Sabor može i sam raspustiti prije isteka roka od 30 dana ako za to postoji potpora 76 zastupnika. I u tom slučaju predsjednica raspisuje izbore najranije za 30, a najkasnije za 60 dana.
Zanimljivo je da će HDZ-ovci još neko vrijeme morati gledati Oreškovića u Banskim dvorima. Naime, sve dok se ne izabere nova Vlada, tekuće poslove obavljat će Timov tim. Profesorica Barić ističe da nema nikakvih dvojbi oko toga što treba napraviti ako 76 zastupnika preda zahtjev za raspuštanje Sabora. U tom slučaju predsjednik Sabora Reiner takav zahtjev mora odmah staviti na dnevni red. Ustavnopravna logika, naglašava dr. Barić, zahtijeva da se o tome raspravlja odmah, bez odgode. Međutim, u javnosti su se pojavili napisi koji sve to dovode u pitanje. Po tim tumačenjima postoji mogućnost da predsjednik Sabora oteže s raspravom i glasanjem o samoraspuštanju Sabora. – Poslovnik Sabora to omogućava, ali bi to bio ustavnopravni skandal prve vrste – ističe Barić dodajući kako 76 potpisa za samoraspuštanje Sabora potvrđuje da nitko ne može skupiti 76 glasova za novog premijera.
Mučan razvod
Sociolog dr. Slaven Letica slaže se s dr. Barić da hrvatski Ustav nalaže da mandatar može biti samo onaj kandidat koji k predsjednici dođe sa 76 potpisa. Takva je bila dosadašnja praksa koju treba njegovati. Letica smatra da će predsjednik Sabora Reiner otezati sa samoraspuštanjem Sabora jer će pokušati dati šansu zagovornicima preslagivanja.
Iako HDZ još nema dovoljan broj glasova u Saboru, Letica ističe da formiranje nove Vlade ipak ne mora biti nemoguće. Navodi primjer nacionalnih manjina koje su nezadovoljne ukidanjem financijskih potpora. Moguće je da podrže novu Vladu ako ona bude široke ruke kada je riječ o njihovim zahtjevima. Letica smatra da nova Vlada, koja očito neće imati podršku Mosta, ne bi imala puni legitimitet, ali bi imala legalitet. Letica je rušenje Oreškovića usporedio s mučnom brakorazvodnom parnicom. Smatra da su glavni akteri trebali sačuvati dostojanstvo, ali da se to nije dogodilo.
Padne li Vlada, predsjednica bi proceduralno, smatra analitičar dr. Ivan Rimac, trebala obaviti konzultacije sa svim parlamentarnim strankama i procijeniti ima li itko šanse sastaviti većinu. Naravno, oporba će u slučaju pada Vlade tražiti samoraspuštanje Sabora, no u tom slučaju predsjednik Sabora Željko Reiner, iako ne može upravljati preslagivanjem, može upravljati vremenom.
– Drugim riječima, on odlučuje kada će ta točka doći na dnevni red i može otezati s time – kaže Rimac. Formalno se, dodaje, može dogoditi da predsjednica da mandat nekome tko nema potporu 76 zastupnika, ali to bi, drži, bio predmet kritike i ne bi bilo pristojno.
– Pitanje je zašto bi uopće ulazila u to i koliko ona svoje osobne preferencije želi staviti ispred korektnosti obavljanja funkcije – kaže Rimac. On drži da će se novi izbori najvjerojatnije održati u rujnu, a ne isključuje ni mogućnost da iz HDZ-ova tabora odluče da se na izbore ide u kolovozu, poslije proslave Oluje ili oko Velike Gospe te da se iskoristi euforija njihovih birača.
– HDZ uvijek računa na to da ima discipliniranije birače od SDP-a, ali mislim da će na idućim izborima za HDZ ipak biti presudno pitanje kako popraviti imidž. Oni imaju svoju bazu, 20-ak posto birača koji bi i danas glasali za Franju Tuđmana, ali to nije dovoljno – kaže Rimac.