Što oporba kaže na sukob Milanovića i Plenkovića oko Vrhovnog suda: HDZ je spasio jedan žetončić

Krizi oko izbora predsjednika Vrhovnog suda ne nazire se kraj. Dapače, nakon jučerašnjih izjava ključnih aktera očito je da se ona dodatno produbljuje. Predsjednik Zoran Milanović saborskim je zastupnicima jučer poslao pismo u kojem traži da “ispune svoju ustavnu obvezu” i očituju se o njegovu prijedlogu izbora profesorice Zlate Đurđević za predsjednicu Vrhovnog suda iako je Ustavni sud početkom tjedna protumačio kako se na tu funkciju ne može izabrati nikoga tko nije prošao javni poziv Državnog sudbenog vijeća.

Iz HDZ-a, koji se čitavo vrijeme skanjivao govoriti o samoj prof. Đurđević kao o kandidatkinji, stigla je pak otvorena poruka da im ona nije prihvatljiva za najvišu funkciju u sudbenoj vlasti. U pismu zastupnicima Milanović je ponovo problematizirao potez predsjednika Sabora Gordana Jandrokovića koji je njegov prijedlog odbio staviti na dnevni red saborske sjednice smatrajući ga protuzakonitim, u čemu mu je kasnije za pravo dala i većina u Odboru za Ustav i Saboru, a zatim i Ustavni sud.

Jandroković je sporio to što Milanović uz prijedlog Saboru nije dostavio dokumentaciju koja bi potvrdila da je provedena zakonom propisana procedura za izbor predsjednika Vrhovnog suda. Milanović, međutim, naglašava kako ni Ustav ni Zakon o sudovima ne spominju takvu dokumentaciju i tvrdi da Jandroković samovoljno sprečava Sabor u obavljanju njegove Ustavom određene zadaće.

Klin u vladajućoj koaliciji Nedugo nakon pisma zastupnicima obratio se i javnosti žestoko se obrušavajući na Ustavni sud, koji je nazvao političkim tijelom, a odluku koju je donijela većina ustavnih sudaca potpuno predvidivom. Milanović je i u kamere ponovio da je predsjednik Sabora nestavljanjem njegova prijedloga za izbor Zlate Đurđević na dnevni red napravio opasan presedan i uveo diktaturu jedne strane u parlamentu. Nije poštedio ni aktualnog predsjednika Vrhovnog suda Đuru Sessu, protiv kojeg je Zdravko Mamić iznio vrlo ozbiljne optužbe, a koji je po Milanoviću “zaštićen kao lički medvjed”.

– Bezočno se javio na javni poziv. Može li on još uvijek biti predsjednik Vrhovnog suda? Što o tome misle saborski zastupnici? Oni ga mogu razriješiti – kazao je Milanović.

Međutim, zanimljiv dio je taj da saborski zastupnici mogu razriješiti Sessu jedino ako njegovo razrješenje dođe na dnevni red Sabora. A razrješenje, baš kao i imenovanje predsjednika Vrhovnog suda, može pokrenuti jedino predsjednik države, i to uz prethodno mišljenje Opće sjednice Vrhovnog suda. Je li Milanović ovim najavio i takvu mogućnost, zanimljivo je pitanje, no u Uredu predsjednika njegovu izjavu nisu htjeli dodatno komentirati. Premijer i predsjednik HDZ-a Andrej Plenković vrlo je brzo, međutim, opovrgnuo da je Sessa zapravo HDZ-ov kandidat za još jedan mandat na čelu Vrhovnog suda.

To je, kaže Plenković, još jedna laž koju nameće lijeva politička scena. Tvrdi da se Sessa na javni poziv DSV-a javio isključivo svojom voljom, ne na nagovor Vlade ili HDZ-a, što dodatno argumentira time da je svima, pa i Sessi, jasno da on neće biti Milanovićev kandidat, što znači kako nema šansu da bude ponovno izabran na tu dužnost. Što se tiče Zlate Đurđević, Plenković tumači da se sama diskvalificirala kada je pristala biti dio nezakonite procedure i “pustila da je predsjednik Republike provuče kroz blato”. To je, kaže, promijenilo i njegov stav prema profesorici koju je HDZ predlagao kao rezervnu kandidatkinju za sutkinju Europskog suda za ljudska prava.

– Osoba koja ne poštuje pravni poredak ne može biti predsjednica Vrhovnog suda – bio je izričit Plenković čiji je dojam i da Zlata Đurđević nije bila Milanovićev prvi izbor, odnosno da je Milanović razgovarao i s drugim kandidatima, ali da je Đurđević “bila jedina koja je pristala biti kandidatkinja u nezakonitoj proceduri”.

Nešto prije njega slične su izjave dali i HDZ-ov predsjednik Odbora za pravosuđe Dražen Bošnjaković i ministar pravosuđa Ivan Malenica pa je jasno da su u vladajućoj stranci konačno prelomili i odustali od stava da kandidatkinju koja nije predložena u proceduri koju propisuje Zakon o sudovima uopće ne trebaju komentirati niti se o njoj izjašnjavati. Usprkos svemu, Plenković je uvjeren da je do srpnja i isteka Sessina mandata preostalo dovoljno vremena da se na zakonit način i konsenzusom izabere netko drugi za predsjednika Vrhovnog suda. Istodobno, Milanovića je optužio za politizaciju izbora predsjednika Vrhovnog suda, ocjenjujući da se radi o “pokušaju predsjednika da rasklima vladajuću većinu”.

A da je Milanovićev prijedlog već zabio klin u vladajuću koaliciju, jasno je i iz činjenice da je reformistica Natalija Martinčević prošlog tjedna ostala suzdržana u glasanju o tome je li Jandroković povrijedio Poslovnik kada je odbio staviti prijedlog na dnevni red. HDZ-ovoj većini u pomoć su pritekla dvojica konzervativaca, a predsjednik reformista Radimir Čačić i jučer je držao Milanovićevu stranu najavljujući podršku imenovanju Zlate Đurđević. Čačić je uvjeren da ona ne bi smjela biti kažnjena zato što je o zakonitosti Milanovićeva prijedloga imala isto mišljenje kao i neki ustavni stručnjaci koji drže da je riječ o izvornoj ustavnoj ovlasti predsjednika koja se ne može ograničavati zakonom.  HDZ-u je poručio i kako ih sukob oko izbora predsjednika Vrhovnog suda može skupo koštati.

– HDZ ne može biti u rovu u kojem se može identificirati s obranom kriminala u sudstvu – rekao je Čačić za N1.

Oporba gotovo nemoćna U saborskoj oporbi, točnije u SDP-u, nakon Milanovićeva pisma neslužbeno kažu kako nekih velikih opcija nemaju. Jedna opcija može biti da se zatraži ponavljanje sjednice Odbora za Ustav, nakon što istekne rok od 15 dana koji je Jandroković dao Milanoviću, i da se na novoj sjednici ponovno raspravi o predsjednikovu prijedlogu za imenovanje predsjednika Vrhovnog suda. Od pokušaja da se predsjednikov prijedlog uvrsti na dnevni red na način da oporba krene u sakupljanje potpisa nema ništa, kažu u oporbi, jer će se u tom slučaju opet kao argument povući Poslovnik Sabora i priča kako po njemu prijedlog predsjednika nije ni upućen jer nije valjan.

Tako da je jedina trenutačno sigurna opcija da se tema izbora šefa Vrhovnog suda „potegne“ u sklopu u utorak dogovorene tematske sjednice o stanju u pravosuđu, a koja bi se uskoro trebala održati na Odboru za pravosuđe. Zastupnik SDP-a Arsen Bauk kazao je jučer kako je predsjednik u pismu iznio iste argumente koje je iznio i SDP na Odboru za Ustav te ponovio svoj stav kako je vladajućima, odnosno HDZ-u, kada se govori o izboru novog predsjednika Vrhovnog suda, veći problem u imenu kandidatkinje Zlate Đurđević nego u samoj proceduri. No ima, dodao je, razumijevanja za HDZ jer ih čeka postupak upravo pred Vrhovnim sudom za Fimi mediju.

I zastupnica Možemo Sandra Benčić kaže kako predsjednik Sabora nije smio sebi dati ovlasti da procjenjuje je li prijedlog zakonit te poručuje kako je odluku da se prijedlog predsjednika ne stavi na dnevni red izglasao HDZ uz jednog novog, kaže, „žetončića“ Hrvoja Zekanovića.

– Mi nemamo većinu ni mehanizme za staviti prijedlog na dnevni red, a novi je problem i što Sabor uskoro ide na dvotjednu stanku i nitko ne zna što će se nakon toga događati. Kad imate većinu, lako možete manipulirati – kaže Benčić.

Slaže se da je ključno pitanje ono o Zlati Đurđević, za koju smatra da je stručna osoba, sa svim kvalitetama da bude na čelu Vrhovnog suda.

– Jedino što je ona rekla jest da pristaje biti kandidatkinja. Igra oko izbora predsjednika Vrhovnog suda nije njezina i zato to nije ni njezina odgovornost – kaže Benčić.

Inače, kriza oko izbora predsjednika Vrhovnog suda ima još jednu dimenziju koja bi mogla dovesti do političke krize u državi. Naime, predsjednik Vrhovnog suda ujedno je i predsjednik Državnog izbornog povjerenstva. Ako se ne izabere novi šef Vrhovnog suda, a Đuri Sessi istekne mandat, njega će na sudu mijenjati njegov zamjenik dok se ne izabere novi predsjednik Vrhovnog suda.

Međutim, taj zamjenik koji će Sessu mijenjati na sudu neće moći, drže izvori iz oporbe, mijenjati Sessu i na čelu DIP-a zato što šef DIP-a ne može biti netko koga nije potvrdio Sabor. A to može dovesti do toga da ostanemo bez šefa DIP-a, a samim time postavlja se pitanje što ako dođe do prijevremenih izbora, bilo na lokalnoj razini, bilo na nacionalnoj razini što u teškoj situaciji s pandemijom, s obzirom na tanku vladajuću većinu, može potencijalno biti vrlo realno pitanje.