Mirovinska reforma počela se provoditi početkom godine, a gdje nas je dovela i kamo nas vodi, raspravljalo se u sklopu konferencije “Mirovina i aktivno starenje” koja je u organizaciji Hrvatskog zavoda za mirovinsko osiguranje i Večernjeg lista, a pod pokroviteljstvom Ministarstva rada i mirovinskoga sustava, okupila vodeće stručnjake.
– Vlada je svjesna da su mirovine male, ali radimo sve kako bi postale veće. I upravo je to bio cilj mirovinske reforme sa šest zakona koji su doneseni krajem prošle godine. Ljudi nam nisu samo brojke, znam koliko im je teško jer i moja baka živi s 1800 kuna mirovine – naglasio je ministar rada i mirovinskoga sustava Marko Pavić. Resorni je ministar istaknuo kao moramo prihvatiti da moramo dulje raditi, kao što rade građani razvijenih europskih zemalja. Prosječni radni staž hrvatskog umirovljenika je samo 31 godina, dok je u Njemačkoj riječ o 37 godina radnog staža.
– Apsolutno shvaćamo nastojanja da ljudi imaju dostojanstvenije mirovinu, ali isto tako je točan izračun da bi odustajanje od reformi značilo trošak od 45 milijardi kuna, i to nije floskula – kazao je ministar odgovarajući sindikatima koji se bune protiv produljenja radnog vijeka na 67 godina života. Objasnio je i da će do 67 godine raditi samo oni koji ne napune 41 godinu staža, dok drugi mogu u mirovinu čim ostvare puni staž te naglasio da prosječna mirovina iznosi samo 42 posto plaće zato što je radni vijek kratak. Ministar tvrdi da ljudi koji su odradili puni radni vijek imaju prosječnu mirovinu 4500 kuna. Pavićeva državna tajnica Majda Burić očekivanje da će referendumska inicijativa sindikata pasti na Ustavnom sudu argumentirala je komentarom ustavne stručnjakinje Sanje Barić koja je, doduše u kondicionalu i vrlo oprezno, izjavila da bi ova inicijativa mogla pasti na Ustavnom sudu.
– Inicijativa bi destabilizirala mirovinski sustav; utjecala ili na smanjenje mirovina od pet posto ili na zaduživanje – komentirala je Burić na panelu pod nazivom “Što je mirovinska reforma donijela sadašnjim i budućim umirovljenicima“. U raspravi koja je sublimirala ključna pitanja otvorena reformom moglo se čuti prve podatke o tome koliko se ljudi odlučuje na prelazak u prvi mirovinski stup. Podsjetimo, reformom se, kako bi se zaštitilo umirovljenike koji nisu akumulirali dovoljnu kapitalizirane štednju, omogućio izbor o prelasku u prvi stup.
Iskra Primorac, ravnateljica Regosa, otkrila je da su poslali 550 informativnih izračuna o visini mirovine, a od 385 novih umirovljenika koji su već donijeli odluku, 57 posto izabralo je mirovinu iz prvog i drugog stupa koja im je povoljnija. Od predaje zahtjeva za mirovinu do izdavanja privremenog rješenja prođe u prosjeku oko mjesec i pol dana, prema riječima Josipa Aladrovića, ravnatelja HZMO-a, koji je priznao da prigovori uglavnom dolaze na predugo čekanje.
– Smanjili smo vrijeme čekanja na rješenja za mirovine 28,4 posto. Taj ćemo trend nastaviti, očekujemo da ćemo doći u zakonom propisane rokove – obećao je Aladrović. HZMO koji pred sobom ima veliki projekt digitalizacije priprema i ulazak na tržište kapitala kroz osnivanje mirovinskog osiguravajućeg društva. Aladrović je najavio da će MOD početi s radom najkasnije do 2020., a nada se da će zauzeti lidersku poziciju u Hrvatskoj. Neizostavni dio rasprave bio je i onaj o ulozi drugog stupa u mirovinskom sustavu. Pavić je tako istaknuo da država radi na njegovu jačanju te napomenuo da je Vlada smanjila naknade društava za upravljanje fondovima, što će u sustavu ostaviti 1,25 milijardi kuna. Predrag Bejaković iz Instituta za javne financije napomenuo je da bi bila velika šteta ubiti sustav koji je ispravio stare nepravde, prije uvođenja drugog stupa, kad su oni koji su radili dulje i više uplaćivali u sustav. Poruka ravnatelja Hanfe Ante Žigmana prilično je jasna: smatra da se mladi na vrijeme trebaju osvijestiti kako se za mirovinu trebaju sami pobrinuti.
Najveća stavka u proračunu
– Danas se tek negdje s 55 godina osiguranici počnu aktivnije baviti time koliku će imati mirovinu, a to je kasno. Trebali bi na početku ići u rizičniji i unosniji potportfelj A, a nakon 10 godina u B, da već tad imaju nešto zarađeno. Dobrovoljna štednja treba biti što više promovirana, ima puno beneficija, od poreznih za poslodavce, državnih poticaja... Ispred nas je razdoblje u kojem se očekuje da mladi sami kontribuiraju u toj štednji – poentirao je Žigman. Ministar financija Zdravko Marić istaknuo je da isplata mirovina s 40,1 milijardu kuna čine najveću stavku proračuna te da je Vlada odlučna u tome da ih neće smanjivati, što dokazuje i činjenica da su 2016. svi rashodi osim mirovina zamrznuti.