Trgovinska razmjena dviju država raste za 10 posto u trenu kad obje postanu dio schengenskog prostora. Slobodno kretanje ljudi, odnosno migracije, u izravnoj vezi su s povećanjem trgovinske razmjene, napisali su Dane Davis i Thomas Gift u članku “Pozitivan učinak Schengenskog sporazuma na europsku trgovinu” u kojem su najobuhvatnije dosad analizirali rezultate ukidanja granica. Iako ne postoje radovi koji se bave ekonomskim prednostima Schengena na Hrvatsku, iskustva i izračuni drugih država, kao i izračuni gubitaka od ponovnog uvođenja granica, daju dobre smjernice.
Povećanje migracija
Ukupna trgovinska razmjena između dviju država članica schengenskog prostora svake godine raste oko 0,10 posto, a povećanje migracija iz jedne zemlje u drugu od 1 posto godišnje, može povećati trgovinsku razmjenu između dviju zemalja za otprilike isti postotak jer useljenici i dalje žele proizvode na koje su navikli, ističu Davis i Thomas Gift. Možda te vrijednosti, izolirane, ne izgledaju značajne, no konkretni podaci daju drugu sliku – trgovina između Francuske i Njemačke zbog schengenske migracijske politike povećala se za 231 milijun eura godišnje.
Najznačajnija, logična posljedica liberalizacije i ukidanja granica je smanjenje troškova prijevoza robe.
Njemački Ifo institut ističe kako od Schengena u ekonomskom smislu najviše koristi imaju države na periferiji, kao Estonija, Finska i Letonija. Granične kontrole – koje znaju biti i podulje – dovode do propadanja kvarljivih tvari, poput hrane, te gubitka novca u vremenu i robi. No nije samo hrana problematična. Njemački proizvođač različitih vrsta ventilatora Ziehl-Abegg procijenio je da bi, uvede li se ponovno Schengen, morao uložiti 2,5 milijuna eura u gradnju skladišta. I on, kao i mnoge tvrtke, koristi metodu “točno na vrijeme” (just-in-time), strategiju smanjenja troškova s izbjegavanjem skladištenja.
Sada dijelove uvoze iz podružnice u Mađarskoj, a finalni proizvod sklapaju u pogonu u Baden-Württembergu i odmah plasiraju na tržište. No da sve ne ostane na anegdotalnim dokazima, Europski je parlament u studiji “Utjecaj graničnih kontrola unutar Schengena na jedinstveno tržište”, donio konkretne brojke. Granična kontrola koštala bi dnevne i ostale putnike između 1,3 i 5,2 milijardi eura godišnje u izgubljenom vremenu.
Sustavne granične kontrole opteretile bi cestovne prijevoznike s dodatnih 7,5 milijardi eura. Samo zatvaranje mosta resund između Danske i Švedske uzrokovalo bi 300 milijuna eura gubitka zbog zastoja u modelu “točno na vrijeme”.
Povećani kratki izleti
Kod turizma, Schengen je već i u Hrvatskoj pokazao rast broja putnika zrakoplovima koji jednostavnije i brže obavljaju aerodromsku proceduru. Kako su već obavljene sve pripreme, zračne luke Split, Dubrovnik i Zadar promet je povećan 10 posto, a očekuje se da će još rasti. Europski je parlament istaknuo kako je Schengen potaknuo kratke izlete, posebno jednodnevna ili vikend putovanja.
Europska komisija je pak procijenila da bi ponovna uspostava kontrola na granicama imala za posljedicu i smanjenje broja noćenja turista u turističkim odredištima na oko 13 milijuna godišnje, s padom prihoda od 1,2 milijarde eura.
VIDEO Splitska zračna luka
Slovenija će blokirati Hrvatsku ,ispitivanja javnog mišljenja građana potvrđuju da je njih 80 % za blokadu a za to su i skoro svi političari. Hrvatska mora na vrijeme lobirati po EU državama i tako osamiti Sloveniju.Možda bi se trebala granica ojačati i sa ,,evropskom,, policijom koja bi imala evropske propise o postupanju na granici da nebi nenaklonjeni novinari mogli širiti laži. Uostalom što može BH sa izbjeglicama ili ih vratiti u neko područje odnosno državama čiji su bili državljani ili ih propustiti u EU.Ovako je dvolično kukanje kako su im slabi uvjeti bivanja u kampovima , pa valjda neće tamo ostati cijeli život da bi im se gradili stanovi- to se mora brzo riješiti- sve ostalo je politikanstvo i neodlučnost koja vodi u velike probleme.