Što se čeka, gdje je film o Oluji?

Da se Oluja dogodila Amerikancima, hollywoodska kinematografija o njoj bi u ovih sedamnaest godina snimila već stotine filmova, koje bi potom distribuirala po cijelom svijetu te bi golem broj ljudi znao gotovo sve o oslobodilačkoj operaciji kojom je u tri dana slomljen srpski agresor i koja je omogućila završetak jedinoga rata u Europi nakon sloma nacizma i fašizma.

Hrvatska kinematografija nije snimila nijedan film o Oluji. Neshvatljivo je i prilično neobično to što se još nijedan hrvatski filmski redatelj nije odvažio na takav pothvat, no još je neobičnija spoznaja da ih na takvo što nije potaknula nijedna državna institucija. Doista, što čekaju ministarstva kulture, branitelja, obrane i obrazovanja? Zašto zajednički ne osiguraju novac i ne raspišu natječaj za ekranizaciju vojno-policijske operacije koja je donijela mir Hrvatskoj i Bosni i Hercegovini? Razlozi za to nisu samo umjetnički, povijesni ili pak edukativni: film bi bio i simbolička zahvala svima onima koji su sudjelovali u pripremi i provedbi Oluje te svima onima koji su pritom podnijeli najveću žrtvu.

Večernji list ove je godine pokrenuo opsežan projekt kojim će odati počast znanim i neznanim junacima Domovinskog rata. Ovo je prvi put da jedan medij u Hrvatskoj objavi impresivan niz priča o istinskim ratnim herojima, o pojedincima koji su hrvatskoj javnosti zapravo posve nepoznati. Serijal počinjemo potresnim pričama o junacima Oluje, a vrlo brzo nastavit ćemo ga pričama o junacima poginulima na nekim drugim ratištima, u nekim drugim operacijama i akcijama Hrvatske vojske i specijalne policije. Sve priče, njih 33, napisali su naši vrsni reporteri Renata Rašović, Marina Borovac i Petar Grubišić, koji su diljem Hrvatske razgovarali sa suborcima i zapovjednicima poginulih heroja te s njihovom rodbinom. Nijedna od njih neće vas ostaviti ravnodušnima.

Neki će možda reći kako su svi poginuli branitelji heroji, kako je njihova žrtva za domovinu jednaka te da ih ne treba dijeliti. I bit će u pravu. No da bi se postigla plemenita svrha ovog projekta, naše stručno povjerenstvo, sastavljeno od 16 uglednih predstavnika braniteljske populacije, moralo je odrediti kriterije i na temelju njih odlučiti koje pojedince svrstati u kategoriju junaka. Prema tim kriterijima, riječ je o svima onima koji su poginuli u izravnoj borbi i pritom se iskazali iznimnim junaštvom i hrabrošću. Oni su jurišali na rovove, uništavali tenkove i izvlačili ranjene suborce, oni su stekli poštovanje svojih suboraca, primjereno i časno ponašali su se tijekom cijeloga rata, no to ne znači da je njihova smrt vrednija od žrtve ostalih poginulih branitelja. Ti ratnici trebali bi postati simbolima Domovinskog rata, ali istaknuto mjesto u povijesti stvaranja hrvatske države zaslužili su svi poginuli. Oni su besmrtni jer – hrabri žive i kad umru.