Što se događa na Haitiju: Gnjevni građani žive spalili više od 10 članova bandi

Strava i užas na Haitiju - stanovnici glavnoga grada Port-au-Princea napali su kamenjem više od deset članova band nakon čega su ih žive zapalili. ”Tijekom pregleda minibusa u kojemu su bile naoružane osobe, policija je zaplijenila oružje i drugu opremu. Uz to, više od deset osoba iz tog vozila linčovali su stanovnici četvrti”, navodi haićanska policija u priopćenju.

U gradu 200 bandi

Sukobi su počeli prije zore, kada su pripadnici bandi ušli u stambene četvrti glavnoga grada, pljačkajući kuće i napadajući stanovnike, rekli su svjedoci. - Hici su nas probudili jutros u 3.00 sata, bande su navalile na nas, čula se pucnjava - rekao je za AFP stanovnik četvrti Turgeau.

Fotografije Reutersa prikazuju gomilu leševa na cesti na kojima su spaljene gume i drugi predmeti iz kojih se još dimi. Policija je objavila da je i zloglasni kriminalac Carlo Petithomme znani kao Ti Makak, koji je vodio kriminalnu bandu istog imena, također ubijen. Od 1. siječnja do 31. ožujka broj ubojstava u zemlji s 11,5 milijuna stanovnika porastao je za 21 posto u odnosu na prethodno tromjesečje, sa 673 na 815, što je više od devet ubojstava dnevno.

Zašto se ovakvi užasi događaju na Haitiju dok je susjedna Dominikanska Republika, koja s Haitijem dijeli otok u Karipskom moru istočno od Kube, uzorna država i turistička oaza? Nasilje kriminalnih bandi po Haitiju ima dugu povijest, a naglo je počelo jačati 2021. kada je ubijen predsjednik države Jovenel Moise. Tada su po Port-au-Princeu hvatani navodni strani plaćenici. Nakon toga ta srednjeamerička država bilježi snažan porast nasilja što je uzrokovalo masovan egzodus. Bande su postale toliko jake da policija i snage sigurnosti više nemaju pristupa ne samo pojedinim četvrtima Port-au-Princea već i pojedinim dijelovima zemlje. Ubojstva i otmice sve su češći, a uobičajeni su oružani sukobi policije i kriminalnih skupina. Sada takvih bandi samo u Port-au-Princeu ima oko 200 koje su preuzele vlast u mnogim dijelovima glavnog grada te razvijaju svoje unosne kriminalne aktivnosti koje sežu od reketarenja do trgovine narkoticima. Procjena je da sada nesmetano kontroliraju oko 80 posto grada.

Nastalo je i udruženje bandi nazvano G9 koje je u rujnu prošle godine zabranilo pristup glavnom haićanskom terminalu za distribuciju goriva zbog čega su nastale nestašice goriva. Glavni u tom udruženju je nekadašnji policajac, Jimmy Barbecue Cherizier, uspio je doći i pod sankcije Sjedinjenih Država zbog svoje uloge u masakru koji se dogodio 2018. Taj masakr koji se dogodio u sirotinjskim četvrtima Port-au-Princea odnio je 25 ljudskih života u samo 24 sata. U studenom je vlada ipak uspjela vratiti kontrolu nad terminalom.

Haiti sada nema predsjednika, nema kvoruma u parlamentu, a visoki sud je disfunkcionalan jer za njega naprosto nema sudaca. Zbog sukoba bandi oko teritorija koji kontroliraju poginulo je u prva tri mjeseca ove godine gotovo tisuće Haićana, a deseci tisuća je raseljeno. I sada su pravdu u ruke počeli uzimati građani, pa policija apelira da, iako je svjesna gnjeva zbog cijele situacije, građani surađuju, a ne da i sami pribjegavaju nasilju. Haićanska je vlada apelirala na svjetsku zajednicu da pošalje pomoć snagama sigurnosti kako bi suzbile vladavinu bandi.

Kada padne mrak na ulice gradova Haitija se ne izlazi, ne putuje se u mnoge dijelove zemlje, brojne su tvrtke zatvorene zbog straha od iznude ili nasilja. Antonio Guterres, glavni tajnik UN-a, predložio je stvaranje snaga za brzo djelovanje koje bi se suprotstavile bandama na Haitiju. Sjedinjene Države i Meksiko predložile su misiju koju bi vodila neimenovana zemlja partner. Naravno da kod takvih prijedloga većina zemalja ostaje skeptičnima prema vlastitoj ulozi u nemirima na Haitiju jer su propali i svi dosadašnji pokušaji. Još od 2004. pa do 2017. godine UN je imao mirovnu misiju u toj zemlji ali koja nije polučila nikakvog uspjeha. Nemiri 2004. bili su posljedica gotovo pa uništenja zemlje tropskom olujom Jeanne koja je ubila 3006 ljudi. Zemlja se nije oporavila od te nesreće, a već ju je 2008. pogodila nova tropska oluja, Fay, ali za njom i uragani Gustav, Hanna i Ike koji su odnijeli novih 331 život a 800.000 ljudi u potrebi za humanitarnom pomoći.

Sve to došlo je na već ranije nezadovoljstvo visokim cijenama hrane i goriva. Kao da ni to sve nije bilo dovoljno, 2010. godine Haiti pogađa katastrofalni potres, najsnažniji u 200 godina. Procjena je da je u tome poginulo između 160.000 i 300.000 ljudi, a do 1,6 milijuna ostalo je bez krova nad glavom. Riječ je o jednom od najsmrtonosnijih potresa zabilježenih u povijesti čocječanstva čiji je učinak pojačan izbijanjem kolere. Ali ta zaraza nije izbila kao posljedica potresa nego je izvorište otpad na postaji UN-ovih snaga kojim je zagađena glavna rijeka na Haitiju, Artibonite. Procjena je da je od kolere umrlo 10.000 ljudi a zarazilo se gotovo milijun. UN se ispričao 2016. ali je odbio preuzeti odgovornost kako ne bi morao plaćati financijske kompenzacije.

Potres, uragani...

Haiti je 2016. pogodio i uragan Matthew da bi onda i vladavinu izabranog predsjednika Moisea uzdrmali prosvjedi zbog poskupljenja goriva, a on sam na kraju je ubijen. Od tada ne prestaju obračuni bandi u toj državi. Kanada i Sjedinjene Države pokušavaju nešto učiniti zamrzavanjem imovine i sankcioniranjem političara i poslovnih ljudi za koje je utvrđeno kako podupiru neke od bandi. Kanada je u ponedjeljak zamrznula imovinu trojice visokih poslovnih čelnika - Gilberta Bigia, Sherifa Abdallaha i Reynolda Deeba. Bigio se smatra jednim od najbogatijih građana Haitija.

Bidenova administracija je 5. prosinca smanjila mogućnost deportacije i olakšala pristup radnim dozvolama za Haićane koji su već u Sjedinjenim Državama, nudeći privremeni zaštićeni status za 264.000 Haićana. To će nekima omogućiti da izbjegnu deportaciju, kao priznanje da postoje stalne ozbiljne prijetnje sigurnosti u njihovoj domovini. Ali Sjedinjene Države i presreću haićanske migrante na moru. Obalna straža obično vraća te migrante na Haiti.