Što se krije iza Macronove poruke o slanju trupa u Ukrajinu? Na ovih šest pitanja morate znati odgovor

Francuski predsjednik Emmanuel Macron rekao je u ponedjeljak da ne isključuje raspoređivanje francuskih kopnenih trupa u Ukrajini. Macron je, naime, nakon završetka konferencije o pomoći Ukrajini u Parizu kazao da su sve opcije otvorene kako bi se osiguralo da Rusija ne dobije rat protiv Ukrajine. "Rusija ne smije dobiti rat", naglasio je Macron, rekavši da se podrška ne smije pokolebati i da podupiratelji Ukrajine moraju intenzivirati napore.

Njegova izjava izazvala je brojne kontroverze, a Sjedinjene Države i ključni europski saveznici poručili su u utorak da ne planiraju slati svoje vojnike u Ukrajinu, nakon što je Kremlj upozorio da bi to neizbježno dovelo do sukoba između Rusije i NATO-a. "U tome sIučaju, morali bismo govoriti ne o mogućnosti, nego o neizbježnosti (izravnog sukoba)", poručio je glasnogovornik Kremlja Dmitrij Peskov novinarima upitan za komentar Macronove izjave.

Nakon što nisu naišli na potporu svojih saveznika u NATO savezu, francuski ministar vanjskih poslova Stephane Sejourne rekao je u utorak da je predsjednik Macron mislio na slanje vojnika za specifične zadaće kao što je pomoć u razminiranju, proizvodnji oružja i kibernetičkoj sigurnosti. "To bi moglo zahtijevati (vojnu) nazočnost na ukrajinskom teritoriju, ne prelazeći prag borbi", rekao je. 

Izjave francuskog predsjednika predmet su rasprave tamošnjih medija, a ugledni France TV Info analizirao je ključne izazove koji proizlaze iz tog oštrijeg Macronova stava.

VEZANI ČLANCI:

U kojem kontekstu je Emmanuel Macron iznio ove izjave?

Macronove izjave stižu u trenutku kada je Ukrajina u iznimno osjetljivoj situaciji i ušla je u treću godinu rata protiv ruskog predsjednika Vladimira Putina. Strah od ruske pobjede postupno se širi među zapadnom javnosti, dok Ukrajinci već nekoliko tjedana trpe poraze na istoku. Primjerice, 17. veljače Kijev je bio prisiljen povući se iz grada Avdivke.

Kako bi objasnio ove vojne neuspjehe, Volodimir Zelenskij je u nedjelju istaknuo nedostatak streljiva. Razlog su kašnjenja u isporukama zapadne vojne pomoći. "Od milijun granata koje nam je Europska unija obećala, dostavljeno je samo 30%, a ne obećanih 50%", žalio se. Drugi problem predstavlja trenutačna blokada američke pomoći od oko 60 milijardi dolara od strane republikanskih zastupnika Zastupničkog doma.

Emmanuel Macron je, kako bi se suočio s ovom teškom situacijom, odlučio ponovno angažirati svoje partnere pozivajući dvadesetak šefova država i vlada u ponedjeljak u Pariz. Nakon tog simboličnog čina otvoreno je priznao da ne isključuje mogućnost slanja zapadnih vojnika u Ukrajinu u budućnosti. Već na početku summita naglasio je potrebu za odlučnim djelovanjem: "Bez sumnje smo došli do trenutka kada je nužno da svi djelujemo."

Koje su razlozi za njegovu promjenu stajališta prema Vladimiru Putinu?

Vrijeme kada su se Emmanuel Macron i njegov ruski kolega često savjetovali čini se daleko iza nas. Macron tvrdi da je prekid dijaloga počeo iz Rusije, ali Putin to odbacuje. "Nismo ih zaustavili, ja ih nisam zaustavio, on ih je zaustavio", oštro je Macrona kritizirao Vladimir Putin.

Francuski predsjednik svoju promjenu stajališta lako opravdava. U ponedjeljak je posebno istaknuo kako primjećuje "zaoštravanje Rusije" posljednjih mjeseci, "koje se, nažalost, okrutno očitovalo smrću Alekseja Navaljnog". "Smrt Navaljnog pokazuje slabost Kremlja", kazao je Macron, što je, prema geopolitičkom stručnjaku Peeru De Jongu, bila jasna poruka Rusima, posebno Putinu.

Koje trupe mogu biti poslane u Ukrajinu?

Budući da Europska unija nema vlastitu vojsku, takva operacija mogla bi se provesti u okviru posebne misije. Druga mogućnost je da svaka zapadna zemlja odluči hoće li upotrijebiti svoju vojsku ili ne. U slučaju Francuske, odmah dostupne operativne snage su one kopnene vojske. Prema najnovijim podacima Ministarstva obrane, sastoji se od 130.000 muškaraca i žena, od kojih je više od 25.000 rezervista.

Ministar vanjskih poslova Stephane Sejourne, reagirajući na Macronove izjave, istaknuo je: "Sada je ključno razmotriti nove akcije podrške Ukrajini koje će odgovoriti na njihove konkretne potrebe." Posebno je naglasio važnost razminiranja, cyber sigurnosti te proizvodnje oružja na licu mjesta u Ukrajini. "Za neke od ovih akcija možda će biti potrebna prisutnost na ukrajinskom teritoriju, ali bez direktnog ulaska u sukob", dodao je ministar, smirujući tako nastale tenzije.

VEZANI ČLANCI:

Zašto se Europljani kolebaju oko ove ideje?

Unatoč tome, takav scenarij trenutno je čisto fiktivan: nekoliko stranih lidera umirilo je izjave Emmanuela Macrona. Među njima je i švedski premijer Ulf Kristersson, čija će zemlja postati 32. članica NATO-a, a koji je izjavio da slanje trupa u Ukrajinu "uopće nije aktualno pitanje" u ovom trenutku. I nizozemski premijer također je umirio izjave francuskog predsjednika. 

Berlin, London i ostali europski saveznici također su odbacili izjave Emmanuela Macrona. Njemački kancelar Olaf Scholz izjavio je u utorak da "ni jednog vojnika" europske ili NATO zemlje neće poslati u Ukrajinu. "Ono što je dogovoreno od samog početka, ostaje obvezujuće za budućnost", dodao je.

Što se tiče Ujedinjenog Kraljevstva, glasnogovornik britanskog premijera Rishija Sunaka precizirao je da se "mali broj" ljudi poslanih iz Londona već nalazi na terenu "kako bi podržali ukrajinske oružane snage, posebno u smislu medicinske obuke". Međutim, tome je dodao da ne planiraju "masovniji angažman". Također, iz Madrida su kazali da se ne slažu s idejom "slanja europskih trupa u Ukrajinu", a ideje iz Francuske odbacile su i Varšava i Prag.

Kako se Kremlj pozicionira?

Iako se Vladimir Putin još nije oglasio, Rusija je već reagirala putem glasnogovornika Kremlja. "To apsolutno nije u interesu tih zemalja. Oni bi toga trebali biti svjesni", izjavio je Dmitrij Peskov novinarima, ocjenjujući da samo spominjanje te mogućnosti predstavlja "vrlo važan novi element" u ratu.

Upitan o riziku direktnog sukoba između NATO-a i Rusije u slučaju vojne prisutnosti u Ukrajini, Dmitrij Peskov je odgovorio da "u tom slučaju ne bismo trebali govoriti o vjerojatnosti, već o neizbježnosti".

Kakve su reakcije francuskih političara?

Za sada su rijetki istupi vladajuće većine. Jedini koji se oglasio bio je premijer Gabriel Attal, koji je u utorak ujutro ponovio na RTL-u da "ništa ne možemo isključiti u ratu" koji se odvija "u srcu Europe". S druge strane, prije godinu dana, baš na isti dan, dok je još bio glasnogovornik vlade, istaknuo je da je "isključeno" slanje francuskih vojnika u Ukrajinu.

Ovu promjenu od 180 stupnjeva ne odobrava opozicija. "Slanje vojnika u Ukrajinu bi nas učinilo ratnicima. Rat protiv Rusije bio bi ludilo", upozorio je Jean-Luc Mélenchon na svojem profilu na X-u, bivšem Twitteru. Desničarka Marine Le Pen kritizirala je francuskog predsjednika: "Emmanuel Macron se igra vođe rata, ali govori o životu naše djece s toliko bezbrižnosti." Jordan Bardella, predsjednik RN-a, napisao je, pak, na bivšem Twitteru da "Emmanuel Macron izgleda gubi živce."

'Münchenski sindrom'

Konačno, France TV Info u drugom tekstu, naslovljenom "Iza izjave Emmanuela Macrona stoji više politička nego operativna poruka", poručuje: "Francuski predsjednik prvenstveno želi pokazati da Pariz nikada neće dopustiti da ga se zastraši ili pokaže slabost. Predsjednik nedvojbeno ima na umu i to da će povijest od njega pamtiti njegovu sposobnost da nikada ne poklekne pred münchenskim sindromom."

"Münchenski sindrom", inače, odnosi se na politiku popuštanja ili pristajanja na zahtjeve agresora radi izbjegavanja sukoba ili rata. Naziv potječe od događaja poznatog kao Münchenski sporazum, kojim je 30. rujna 1938. godine Hitlerovoj Njemačkoj dopušteno pripajanje Sudeta – velikog dijela Čehoslovačke. Ova politika kompromisa i popuštanja pokazala se neuspješnom, jer je Hitler nakon toga pokrenuo daljnje agresije, što je u konačnici dovelo do izbijanja Drugog svjetskog rata.

VIDEO 'Otac joj je agent, varala je Navaljnog': Ovako su je Rusi diskreditirali, a postala je Putinova noćna mora

Video: REUTERS