Kolumna

Što smo naučili iz prijašnjih pandemija

Foto: Maule Maurizio/ABACA/PIXSELL
Što smo naučili iz prijašnjih pandemija
24.10.2020.
u 18:22
Budući da je sve neizvjesniji pogled prema naprijed, može se pogledati što se dogodilo u prošlosti nakon pandemija
Pogledaj originalni članak

Nemam magičnu kuglu pomoću koje bih mogao odgovoriti na vaše pitanje, rekao je talijanski premijer Giuseppe Conte na nedavnoj konferenciji za novinare odgovarajući na pitanje hoće li se za Božić moći slaviti ili ćemo biti zatvoreni u domovima. Ne zna se hoće li ili neće za koji dan biti i gdje proglašen lockdown. Nikada kao sada nije bilo teško iznositi ni ekonomska predviđanja. U onima koje je objavio Međunarodni monetarni fond (MMF) govori se o neizvjesnosti vezanoj za pandemiju.

Budući da je sve neizvjesniji pogled prema naprijed, može se pogledati što se dogodilo u prošlosti nakon pandemija. Analizu je objavila ustanova Oxford Economics, koja je izučavala koliko su epidemije u prošlosti oslabile ekonomiju. Izučavale su se ekonomske posljedice hongkonške gripe (1968.), SARS-a (2003.), H1N1 (2009.), MERS-a (2012.), ebole (2014.) i virusa Zika (2016.) i zaključilo se da je BDP prve godine od pojave epidemije pao za četiri posto, a onda je rastao i do devet posto pet godina kasnije. Kako bi se objasnio fenomen, ekonomisti su upotrijebili izraz histereza (zaostajanje iz grčkog jezika), koji se obično upotrebljava u fizici.

Histereza je fenomen po kojem učinak nekog djelovanja kasni u odnosu na to djelovanje. Slučajevi koje je izučavao Oxford Economics pokazuju da su ulaganja pala za osam posto u prvoj godini epidemije, za 11 posto u drugoj, za 10 u trećoj, za 16 u četvrtoj i za 18 posto u petoj godini u odnosu na ulaganja koja su bila prije epidemije. I produktivnost je padala. Prve godine za tri, a četvrte za čak 5,5 posto. Ohrabrujući je jedino podatak da BDP počinje rasti ako je brz oporavak, rast.

Ako je pad BDP-a šest posto u godini epidemije i ulaganja u razvitak počnu odmah godinu kasnije, gubitak BDP-a u petoj će godini biti niži, odnosno oko tri posto, ali ako ne dođe do ekonomskog rasta godinu nakon epidemije, onda će pad BDP-a doći do 14 posto. Dakle, na vrhuncu krize potrebno je ulagati u ekonomiju kako bi se smanjio gubitak BDP-a. Teško je predvidjeti ekonomska kretanja, ali sigurno je da bi s masovnim ulaganjima trebalo početi odmah.

Ključne riječi
Pogledajte na vecernji.hr

Još nema komentara

Nema komentara. Prijavite se i budite prvi koji će dati svoje mišljenje.