O superćelijskim olujama je riječ, koje su primjerenije Oklahoma Cityju nego Zagrebu ili Slavonskom Brodu. Radi se intenzivnoj grmljavinskoj oluja s mezociklonom, rotirajućim uzlaznim strujanjem, pa se nazivaju i rotirajuće grmljavinske oluje. Nažalost, dio Hrvatske i susjedne zemlje pogodila je najrjeđa, ali i najrazornija, superćelijska oluja, mnogo jača od ostalih nekoliko vrsta.
Pojednostavljeno, superćelije nastaju kada hladna značna masa stigne na pregrijano tlo i prouzroči ekstremnu termičku nestabilnost atmosfere. Veliku ulogu ima i vjetar. Oblaci koji se razviju podsjećaju na scene iz SF filmova. Nebojša Subanović, koji je na doktorskom studiju na Prirodoslovno-matematičkom fakultetu u Zagrebu, kaže da nevrijeme poput onog 19. srpnja nije uobičajeno za naše podneblje, primjerenije bi bilo Teksasu. No, nije presedan. Podsjeća na nevrijeme sredinom 70-ih godina prošlog stoljeća, kada je tornado na Medvednici poharao bukovu šume čupajući s korijenom stabla promjera većeg od jednog metra.
VEZANI ČLANCI
- Superćelija je vrlo razvijeni kumulonimbus, olujni oblak koji spada u razred oblaka vertikalnog razvoja. Za razliku od običnih kumulonimbusa, kod superćelija je uočljiva rotacija sustava, najčešće ciklonalna ili protusatna, pri čemu se vrlo često javljaju tornada i tuča velikih zrna – veličine oraha, pa čak i teniskih loptica. Naravno, neovisno o mogućoj pojavi tornada, superćelije su praćene i orkanskim vjetrom – pojasnio je Subanović.
Superćelijske oluje najčešće i najjače su u središnjem dijelu SAD-a zbog ogromnih ravnica. Prije deset godina superćelije su u Oklahomi odnijele pedesetak života, no najsmrtonosniji tornado u povijesti te savezne države dogodio se 9. travnja 1947. godine u gradu Woodwardu. Superćelijska oluja započela je u Teksasu i proizvela je najmanje šest tornada duž 350 kilometara. Poginulo je 116 ljudi u Oklahomi i još 68 u Teksasu. Ozlijeđeno ih je više od tisuću.
GALERIJA Nezapamćeno nevrijeme poharalo Hrvatsku
Zablježene su i na drugim kontinentima. U Europi su superćelije i tornada zabolježena u Francuskoj, Njemačkoj, Italiji i Češkoj, gdje je u ljeto 2021. poginulo pet osoba, a 200 je ozlijeđeno. Američko društvo meteorologa u siječnju ove godine upozorilo je da bi se frekvencija superćelija mogla povećati za 6,6 posto širom zemlje do kraja stoljeća kao rezultat globalnog zagrijavanja. U Europi se godišnje registrira i do 500 tornada, uglavnom od svibnja do kolovoza.
U srijedu oko 13 sati na istoku Italije i jugozapadu Austrije došlo je do umjerene konvekcije i stvaranja oblaka vertikalnog razvoja, a sat kasnije na slovenskim radarima vidjela se ciklonalna rotacije sustava, a u 15 sati olujni je sustav na granici s Hrvatskom. Tornado je, stvorivši negativni, obrnuti gradijent tlaka od onoga koji ga je stvorio, izazvao spuštanje zraka i uništio sam sebe, a oluja je krenula prema istoku zemlje, da bi se oko 17 sati formirala nova tornadička faza, zaključio je Subanović.
Meteorolog Nick Wiltgen s portala Weather.com rekao je da se takve oluje ne guše u svom vlastitom hladnom zraku, nego se u nekim slučajevima mogu gotovo netaknute održavati satima i nadviti se nad područjem od nekoliko stotina kilometara.
VIDEO Žena zapela u oluji, držala se za prometni znak: Prolaznik me spasio iz horora, hvala mu
Sinoc novo nevrijeme, a nismo jos ni stetu od prvog sanirali. Kuce su poplavljene. Cetvrti dan smo bez struje i peremo se hladnom vodom nakon dana provedenog na krovovima. Mobitele punimo u autima.