Ključevi Bijele kuće: Kako swing države odlučuju o američkom predsjedniku

Swing države, poznate i kao "battleground states" ili "purple states", igraju ključnu ulogu u američkim predsjedničkim izborima. Ove države nemaju jasnu političku opredijeljenost i mogu "zanjihati" na stranu bilo Demokratske ili Republikanske stranke, što ih čini presudnima za konačni ishod izbora. U ovom članku detaljno ćemo objasniti koncept swing država, njihovu važnost u izbornom procesu, te analizirati najvažnije swing države u nedavnim i nadolazećim izborima. 

Što su swing države? 

Swing države su one američke savezne države u kojima niti jedna politička stranka nema sigurnu većinu glasača. To znači da ishod glasovanja u tim državama može otići na bilo koju stranu, ovisno o kampanji, aktualnim pitanjima i preferencijama birača. Za razliku od "sigurnih" država koje tradicionalno glasaju za određenu stranku, swing države su nepredvidive i mogu se promijeniti iz izbora u izbore. 

Koncept swing država usko je vezan uz američki izborni sustav i Elektorski kolegij. Budući da kandidat koji pobijedi u određenoj državi osvaja sve elektorske glasove te države (osim u Maine i Nebraski), pobjeda u swing državama s velikim brojem elektorskih glasova može biti presudna za osvajanje predsjedničke funkcije. 

Važnost swing država u izbornom procesu 

Swing države imaju nesrazmjerno velik utjecaj na ishod predsjedničkih izbora iz nekoliko razloga: 

Koncentracija kampanje: Kandidati ulažu većinu vremena i resursa u kampanju u swing državama, znajući da mogu utjecati na neodlučne birače. 
Medijska pažnja: Mediji intenzivno prate zbivanja u swing državama, što dodatno povećava njihovu važnost. 
Odlučujući faktor: U tijesnim izborima, pobjednik u nekoliko ključnih swing država često odlučuje o konačnom ishodu. 
Utjecaj na politiku: Političari često prilagođavaju svoje stavove i obećanja kako bi privukli birače u swing državama. 

Najvažnije swing države 

Iako se popis swing država može mijenjati iz izbora u izbore, nekoliko država se redovito pojavljuje kao ključne u borbi za Bijelu kuću: 

Nevada već četiri predsjednička izbora zaredom glasa za demokrate. Sa svojih šest elektorskih glasova, Nevada ima najmanji broj među sedam ključnih država. 
Pennsylvania: Ova država s 20 elektorskih glasova tradicionalno naginje Demokratima, ali je 2016. godine iznenadila pobjedom Donalda Trumpa. 
Michigan: Sa 16 elektorskih glasova, Michigan je dio "plavog zida" koji je Trump probio 2016., ali se 2020. vratio Demokratima. 
Wisconsin: Još jedna država s 10 elektorskih glasova koja je promijenila stranu u posljednja dva izborna ciklusa. 
Arizona: Dugo smatrana republikanskom utvrdom, Arizona se u posljednje vrijeme pokazala kao swing država s 11 elektorskih glasova. 
North Carolina: S 15 elektorskih glasova, ova južnjačka država postala je bojno polje između Demokrata i Republikanaca. 
Georgia: Tradicionalno republikanska država koja je 2020. iznenadila pobjedom Joe Bidena, noseći 16 elektorskih glasova. 

VIDEO Harris ili Trump? Amerikanci danas izlaze na izbore

Faktori koji utječu na status swing države 

Nekoliko faktora može utjecati na to hoće li država postati ili ostati swing država: 

Demografske promjene: Migracije stanovništva i promjene u etničkom sastavu mogu promijeniti političku ravnotežu. 
Ekonomski uvjeti: Gospodarska situacija često utječe na glasačke preferencije. 
Lokalna pitanja: Specifični problemi važni za pojedinu državu mogu utjecati na glasovanje. 
Kandidati: Osobnost i stavovi kandidata mogu privući ili odbiti određene skupine birača. 
Nacionalni trendovi: Opće raspoloženje u zemlji može utjecati na glasovanje u pojedinim državama. 

Strategije kampanje u swing državama 

Predsjednički kandidati razvijaju posebne strategije za osvajanje swing država: 

Česti posjeti: Kandidati često posjećuju swing države, održavajući skupove i susrete s biračima. 
Ciljano oglašavanje: Velike svote novca ulažu se u oglašavanje prilagođeno specifičnim skupinama birača u swing državama. 
Terenski rad: Stranke organiziraju opsežne terenske kampanje za mobilizaciju birača. 
Prilagođene poruke: Kandidati prilagođavaju svoje poruke kako bi se obratili ključnim skupinama birača u svakoj swing državi. 
Koalicije: Grade se koalicije s lokalnim političarima i utjecajnim osobama kako bi se ojačala podrška. 

Kritike koncepta swing država 

Unatoč njihovoj važnosti, koncept swing država izaziva i određene kritike: 

Nejednaka pažnja: Kritičari tvrde da se previše pažnje posvećuje malom broju država na štetu ostalih. 
Iskrivljavanje politike: Neki smatraju da prilagođavanje politike swing državama može zanemariti potrebe ostatka zemlje. 
Demotiviranje birača: Birači u "sigurnim" državama mogu se osjećati zanemarenima i manje motiviranima za glasovanje. 
Nesrazmjeran utjecaj: Male razlike u swing državama mogu imati nesrazmjerno velik utjecaj na konačni ishod izbora. 

Promjene u swing državama tijekom vremena 

Status swing države nije trajan. Neke države koje su nekad bile swing postale su "sigurne", dok su druge postale konkurentnije: 

Ohio: Dugo smatrana ključnom swing državom, Ohio je u posljednje vrijeme konzistentno glasao za Republikance. 
Virginia: Nekad swing država, Virginia se u posljednjih nekoliko ciklusa priklonila Demokratima. 
Texas: Tradicionalno republikanska utvrda, Texas pokazuje znakove postajanja konkurentnijim. 
Colorado: Nekad swing država, Colorado se u posljednje vrijeme priklonio Demokratima. 

Utjecaj swing država na izborni sustav 

Važnost swing država potaknula je rasprave o reformi izbornog sustava: 

Nacionalni popularni glas: Neki zagovaraju ukidanje Elektorskog kolegija u korist izravnog izbora predsjednika. 
Proporcionalna raspodjela elektorskih glasova: Predlaže se da sve države raspodjeljuju elektorske glasove proporcionalno glasovima birača. 
Interstate kompakt o nacionalnom popularnom glasu: Inicijativa kojom bi se države obvezale da svoje elektorske glasove daju pobjedniku nacionalnog popularnog glasa.

FOTO Swing države, elektorski glasovi... Evo kako funkcioniraju američki predsjednički izbori