Što su vladajući obećavali, a što dosad ispunili?

Slučajno ili ne, ali nakon istupa predsjednice Grabar-Kitarović da je demografsko pitanje pitanje svih pitanja i da je Hrvatska zbog toga u izvanrednom stanju koje traži izvanredne mjere, iz Vlade je stigla najava nakon sjednice Vijeća za demografsku revitalizaciju da će se dječjim doplatkom od sljedeće godine obuhvatiti još 94.000 obitelji te je najavljeno i uvođenje smjenskog rada u vrtićima.

Iako se mnogi čude “oštrim” izjavama predsjednice, zaboravljaju da je ona od početka dosljedna u njima kad je riječ o demografskim problemima, ali i još važniju stvar – da govori samo ono što je govorio i HDZ u izbornoj kampanji i premijer još lani kada je isticao da je demografsko pitanje strateško pitanje za budućnost Hrvatske i temelj ukupnog razvoja. Nažalost, prema donesenim, dobrim, ali nedovoljnim mjerama, to se baš ne vidi. Povećane roditeljske naknade te obećanje da će se doplatkom obuhvatiti još 94.000 obitelji s nižim primanjima demografi smatraju socijalnim mjerama, a ne cjelovitom demografskom politikom koja će dovesti do većeg broja rođene djece i zaustaviti iseljavanje.

A izmjene Zakona o radu?

Na pitanje vidi li se po prijedlogu proračuna da je demografija prioritet Vladi demograf dr. Stjepan Šterc uzvraća: “Mislim da ne.”

– Povećanje roditeljskih naknada i dječji doplatak nisu strateške mjere demografske revitalizacije zemlje, nego socijalne. Pravih strateških odluka vezanih uz demografsku revitalizaciju zemlje dosad nije bilo. S donesenim mjerama teško će se povećati broj rođene djece i zaustaviti iseljavanje mladih – kaže Šterc.

U prvih osam mjeseci 2017. rođeno je 24.195 djece, 901 dijete manje u odnosu na isto razdoblje lani, a nije ni zaustavljeno iseljavanje. Vlada će subvencionirati 2267 stambenih kredita za mlade obitelji, ali novog subvencioniranja kredita za mlade obitelji nema. Šterc se pita zašto Vlada nije išla na izmjenu radnog zakonodavstva i zaštitila roditelje male djece i žene koje nakon rodiljnog i roditeljskog dopusta poslodavac može premjestiti na drugo radno mjesto, pa i dati im otkaz.

Demograf Anđelko Akrap, koji je i savjetnik predsjednice za demografiju, ponavlja da je demografsko pitanje općehrvatski problem koji se tiče i vlasti i opozicije, a ne samo problem vlasti te da zato oko njega mora postojati konsenzus vlasti, opozicije, gospodarstvenika i sindikata.

Briga EU za naše probleme

– Dobro je što je prvi put šef opozicije Bernardić spomenuo u Saboru da je Hrvatska demografski opustošena. Demografija nije područje političkog prepucavanja, niti ga po meni tako predsjednica percipira. Ne radi se tu o političkom suparništvu, to je pitanje ekonomske održivosti Hrvatske. Neće biti pomaka sve dok o demografskim problemima ne bude opće suglasje u društvu i politici i dok se ne shvati da je to strateški interes države. I predsjednica misli da to nije područje političkog prepucavanja, nego skreće pozornost svima u Hrvatskoj da je demografski problem ključan za zemlju – kaže Akrap. Primjerice, Švedska i Francuska provode populacijsku politiku već desetljećima bez obzira na to tko bio na vlasti. A ona podrazumijeva izdašne novčane potpore obiteljima, olakšavanje roditeljima usklađivanja obiteljskog i poslovnog života, servise za djecu... Akrap dodaje da nije riješen problem rada na određeno mladih i da deseci tisuća ljudi, kako je, kaže, pisao i Večernji, radi na stalnim radnim mjestima i samo se obrću...

– Jedna ili dvije mjere ne daju rezultate, nego mora biti niz međusobno koordiniranih mjera i poseban odnos prema opustošenim područjima iz kojih se ljudi iseljavaju. Hrvatsko društvo mora raditi pritisak da se oblikuje cjelovita demografska politika jer inače Hrvatska ekonomski nije održiva. Ne iseljavaju se samo nezaposleni nego i zaposleni i zaposleni na određeno. Neće EU rješavati naše demografske probleme i ne možemo ići u dobrom smjeru ako imamo smanjenje stanovništva i iseljavanje – zaključuje Akrap.