Što znači 10 milijardi eura za oporavak Hrvatske?

Jednom kad prijedlog Europske komisije o masovnom financiranju oporavka i modernizacije EU bude prihvaćen, a cilj je da se premijeri i predsjednici 27 država članica pokušaju dogovoriti do kraja srpnja, Hrvatska će već do listopada ove godine trebati pripremiti ambiciozne reforme za izlazak iz koronakrize, dokument pod nazivom Plan za oporavak i otpornost. Na temelju takvog plana, koji će izrađivati vlade svake države članice, moći će se povlačiti novac iz novog fonda za oporavak EU, teškog 750 milijardi eura, u kojemu je, prema prijedlogu Komisije koji tek treba biti prihvaćen, Hrvatskoj predodređeno 10 milijardi i 13 milijuna eura.

Večernjak je u Bruxellesu imao pristup nizu službenih brifinga i ekskluzivnu priliku za razgovor s ključnim tvorcima Komisijina prijedloga “EU nove generacije” (Next generation EU), a također i uvid u računice, brojke i tehničke razgovore koji nisu nigdje javno objavljeni. Na temelju svega toga složili smo nekoliko pitanja i odgovora koji vas vode kroz sve novosti najvećeg iskoraka koji EU pokušava napraviti još od, vjerojatno, uspostave eurozone.

1. ŠTO JE TU NOVO?

Zbog koronakrize EU se prvi put sprema masovno zaduživati uime svih država zajedno, na razini Komisije, a tako prikupljenih 750 milijardi eura usmjeravat će u obliku bespovratnih sredstava (500 milijardi) i povoljnih zajmova (250 milijardi) državama članicama i dijelovima gospodarstva koji su najpogođeniji krizom. Uz tih 750 milijardi, Komisija predlaže novi sedmogodišnji proračun Unije u iznosu 1100 milijardi eura. Ukupno 1850 milijardi za investiranje.

2. GDJE JE TU HRVATSKA?

Dosad je Hrvatska u sedmogodišnjem proračunu EU imala na raspolaganju 10 milijardi eura, a kroz novi fond za oporavak ima na raspolaganju još 10 milijardi (7,36 milijardi eura bespovratno i 2,64 milijarde u zajmovima). To praktički znači da nam se iznos udvostručio. Od 750 milijardi eura najviše u apsolutnim iznosima ide Italiji (172,7) i Španjolskoj (140,4), Hrvatska je na 13. mjestu po apsolutnom iznosu, ali Hrvatska je 20. po broju stanovnika i 25. po BDP-u po glavi stanovnika tako da je iz ovog fonda dobila ponajviše (među tri najveća dobitnika) ako se gleda alocirani iznos u usporedbi s BDP-om po glavi stanovnika.

3. KOJI SU BILI KRITERIJI PRI RAČUNICI? 

 Iako se novi fond stvara za pomoć najpogođenijima koronakrizom, temeljni kriterij ostao je princip kohezije, odnosno pomaganja manje razvijenim dijelovima EU da se brže razviju. Zbog toga su praktički sve zemlje iz kluba “prijatelja kohezije” dobro prošle: Poljska je s 63,8 milijardi eura treća u apsolutnim iznosima, odmah iza Italije i Španjolske iako koronavirus nije toliko pogodio Poljsku kao ove dvije zemlje. Ali kriterij je bio i pad BDP-a i rast nezaposlenosti zbog koronavirusa pa su Italija i Španjolska dobile najveće alokacije. Hrvatska je, grubo govoreći, tako dobro prošla jer loše stoji po svim tim kriterijima, i kohezijskim i kriznim.

4.NA KAKVE SE KONKRETNO PROJEKTE MOŽE TROŠITI TAJ NOVAC?

Ideja nije samo oporavak gospodarstva od udara koronavirusa nego i modernizacija, jačanje otpornosti gospodarstva na nove krize. Nije ideja zapljusnuti svježim novcem stare gubitaše. EU ne želi bacati novac na stare, potrošene poslovne modele ni rješavati probleme koje su neke firme ili države imale i prije pojave koronavirusa. Ideja je da ovaj novac, baš zato što je stvoren zaduživanjem na razini EU koje se događa prvi put u povijesti, bude usmjeren u ekološku i digitalnu modernizaciju gospodarstva. Dakle, dobrodošli su projekti energetske učinkovitosti, jačanja udjela obnovljivih izvora energije u energetskom miksu, ulaganja u digitalne vještine ljudi, posebno onih kojima prijeti socijalna isključenost, izgradnja farmi servera za pohranjivanje podataka…

5. A TURIZAM?

Turizam je po svim izračunima najugroženiji sektor u ovoj koronakrizi (nakon njega promet, građevinarstvo…) i sigurno će i projekti za oporavak hrvatskog turizma moći povlačiti velik dio novca. Ali, opet, ako su projekti u duhu borbe protiv klimatskih promjena i u skladu s digitalizacijom društva, tim bolje.

6. A POLJOPRIVREDA?

Fond za oporavak pod nazivom “Next generation EU” sasvim je novi fond, kreativno rješenje za izvanrednu krizu, ali uz taj fond Hrvatskoj ostaju na raspolaganju svi otprije poznati europski fondovi koji se redovno otvaraju kroz svaki sedmogodišnji proračun Unije (Višegodišnji financijski okvir ili VFO). Tako i novi VFO za 2021.-2027. ima fondove za ruralni razvoj, strukturne i investicijske fondove i sve ono što je Hrvatska imala i do sada, odnosno od 2013.

7. JE LI OVO ŠANSA ZA POKRETANJE NEKE NOVE PROIZVODNJE U HRVATSKOJ?

Nije zajamčeno, ali mogla bi biti. Sve ovisi o našoj Vladi, bez obzira na to kojeg političkog predznaka, jer Vlada će pisati i provoditi projekte koji će privući ili neće uspjeti privući sav alocirani novac. Ali u cijelom Komisijinu paketu postoji dio koji će financirati strateške investicije u industriju: koronakriza potiče Europu da neke važne “industrijske ekosustave” drži i planira bliže kući, a ne daleko u Kini, primjerice, što stvara novu šansu za reindustrijalizaciju Hrvatske. No i to će biti utakmica u kojoj će svatko htjeti biti dobitnik te reindustrijalizacije. Trebat će se potruditi.

8.NA KOJI NAČIN OVAJ FOND MOŽE BITI DODATNI POTICAJ ZA REFORME?

Fond za oporavak bit će dio Europskog semestra, već postojećeg mehanizma ekonomske koordinacije unutar EU, u sklopu kojega sve države članice svake godine izrađuju nacionalne programe reformi i dobivaju specifične ekonomske preporuke iz Komisije. Mnoge države, poput Hrvatske, te preporuke ignoriraju: napišemo program reformi pa ga ignoriramo kad se pojave političke prepreke u prelasku s riječi na djela, dobijemo preporuke za provođenje strukturnih reformi pa ih ne ispunimo. Sada se, međutim, prvi put pojavljuje neki novac čija isplata ovisi o ispunjenju tih preporuka. To bi mogao biti dobar poticaj za reforme.

9 .KOMISIJA JE IZNIJELA PRIJEDLOG ILI JE TO SAD TO?

Nije. To je tek prijedlog, premda vrlo snažan prijedlog jer su ključni akteri unaprijed konzultirani i dali potporu smjeru tog prijedloga, ali moći će se reći “to je to” tek kad prijedlog prihvate sve države članice i kad svoj pristanak izglasa i Europski parlament. Cilj je da se politički dogovor na razini 27 premijera i predsjednika postigne do kraja srpnja, a nakon toga ide ratifikacija nekih aspekata u nacionalnim parlamentima pa suglasnost EP-a. Sve bi trebalo stupiti na snagu 1. siječnja 2021.

10.KORONAKRIZA JE VEĆ TU, KAD STIŽE TA POMOĆ?

Većina, ako ne i sav novac iz fonda za oporavak trebao bi biti dostupan u prve dvije godine novog VFO-a, dakle u 2021. i 2022., a Komisija radi i na tome da dio novca nekakvom premosnicom stvori i u ovoj godini.