Iako se tada činilo da nije tako, “ostati doma” bilo je lako. No “ostati odgovoran” već je malo teže jer što to zapravo znači? Da je to pitanje koje trenutačno izrazito muči građane te koje je unijelo nemir u društvo, smatra naš poznati sociolog dr. sc. Dragan Bagić s kojim smo razgovarali o tome kako popuštanje mjera nakon tjedana karantene zapravo utječe na sve oko nas. – Ukratko, ljudi su zbunjeni. Kada se krenulo sa zatvaranjima, to je svima bilo jasno baš kao i poruke koje su stizale od Stožera. Upute su bile jednoznačne i minimalno kontradiktorne, a sada smo došli u fazu koja je nejasna – kaže ovaj izvanredni profesor na Odsjeku za sociologiju Filozofskog fakulteta u Zagrebu. Dodaje i da su svi znali što se od njih očekuje kada je trebalo ostati kod kuće, a sada su ljudi svakodnevno suočeni s cijelim nizom pitanja. Kako se ponašati u trgovini? Smijem li ići u posjet obitelji? Bih li trebao sjesti u kafić? Je li sigurno otići kod frizera?
Zbunjenost očekivana
– Što se tiče popuštanja mjera, smatram da je tu djelomično odgovoran stožer koji je na početku ljudima davao jasne upute, a sada svatko za sebe može interpretirati što za njega znači biti odgovoran. Stožer je izdao cijeli niz pravila za trgovine, frizere, tržnice, za niz djelatnosti… no zaboravljaju se staviti u kožu prosječnog čovjeka koji dnevno mora obaviti više interakcija. Nema jedinstvenih uputa za male ljude, samo za različite djelatnosti. I to zbunjuje građane za koje malo vrijede jedna, a malo druga pravila. Zašto se ovdje smije, a ondje ne? Zašto oni mogu, a mi ne možemo? – zaključuje dr. sc. Dragan Bagić te ističe kako je zbunjenost očekivana jer se zapravo ne vraćamo na staro, nego počinje “novo normalno”.
Savjet kako da građani shvate propisane mjere dao nam je dr. Branko Kolarić, epidemiolog Nastavnog zavoda za javno zdravstvo Andrija Štampar i redoviti profesor na Medicinskom fakultetu u Rijeci.
– Mjere koje su propisane uključuju održavanje socijalne distance, što znači da smo u zatvorenim prostorima jedni od drugih udaljeni dva metra ili više, a na otvorenom najmanje jedan metar. Nekad je takvu udaljenost teško održati u nekim trgovinama ili drugim mjestima gdje se ljudi okupljaju. Stoga svakako savjetujem da se izbjegavaju mjesta na kojima ljudi ne održavaju propisanu socijalnu distancu. No u svakom slučaju moguće je organizirati boravak na otvorenom te uživati u lijepom vremenu, a da pritom poštujemo propisane mjere – kaže Kolarić koji je ujedno i član Znanstvenog savjeta čije odluke provodi Nacionalni stožer. Još jednom ponavlja i da bi se građani trebali pridržavati propisanih mjera radi zaštite vlastitog zdravlja i zdravlja cijele populacije. A mogu li zemlje ugroziti svoje građane preranim opuštanjem mjera u koje se sada krenulo, komentirao nam je naš poznati znanstvenik s kanadskom adresom, molekularni biolog prof. dr. sc. Igor Štagljar.
VIDEO Krunoslav Capak o popuštanju mjera
Strpljen spašen
– Mislim da ne bi bilo pametno kada bi se stvari odjednom vratile na stanje kakvo smo imali prije početka pandemije, jer bi sav ovaj trud i uspjeh našeg epidemiološkog tima bio uzaludan. Dakle, mišljenja sam da treba postupno vraćati ekonomiju na staro i onda pažljivo testirati širi li se opet virus dalje eksponencijalnom brzinom – poručuje Štagljar te dodaje da države svijeta nakon relaksacije karantena zapravo ulaze u rizičan period suživota sa SARSCoV-2 koronavirusom.
– Ja bih se to usudio nazvati najvećim “open-air” eksperimentom u povijesti čovječanstva. Do pojave cjepiva ili lijeka definitivno ćemo morati naći takozvani “fine tuning” suživota s virusom, odnosno način kako da funkcioniramo u ekonomskom smislu, a da time ne prouzročimo veliki broj novih slučajeva zaraza i smrti. Sljedećih nekoliko mjeseci će pokazati jesmo li bili u pravu ili ne – zaključuje Štagljar.