Stoltenberg stiže na Balkan: Regija je u fokusu europskih čelnika unatoč novom ratu na Bliskom istoku

Tri tjedna nakon šefice EU komisije Ursule von der Leyen, na Balkan stiže i glavni tajnik NATO-a Jens Stoltenberg, što potvrđuje da regija ostaje u fokusu europskih i zapadnih čelnika unatoč novom ratu na Bliskom istoku. Stoltenberg najprije stiže u posjet BiH, gdje će se na radnoj večeri sastati s članovima i članicama trojnog Predsjedništva te države, a zatim i s visokim predstavnikom međunarodne zajednice Christianom Schmidtom i predsjednicom Vijeća ministara BiH Borjanom Krišto.

Nakon toga je na redu posjet Kosovu, a zatim Beogradu. Stoltenbergova turneja završava u srijedu u Sjevernoj Makedoniji, članici NATO-a, gdje će osim susreta predsjednikom S. Pendarovskim i premijerom D. Kovačevskim sudjelovati i na sastanku s liderima savezničkih zemalja u regiji. Na taj sastanak su pozvani hrvatski predsjednik Z. Milanović, slovenski premijer R. Golob i crnogorski premijer M. Spajić, a u Milanovićevu uredu potvrdili su nam da je predsjednik prihvatio poziv.

VEZANI ČLANCI:

Stoltenberg stiže na Balkan u iznimno osjetljivom trenutku, u vrijeme pojačanih napetosti, osobito u BiH i na Kosovu, što potvrđuje i Stoltenbergov itinerar. Dok NATO snažno podržava suverenitet i teritorijalni integritet BiH, čelnik bosanskih Srba M. Dodik nedavno je pozvao na ujedinjenje Republike Srpske, Crne Gore i Srbije s Kosovom, ali mirnim putem. Dodik je posljednjih mjeseci u više navrata zaprijetio secesijom Republike Srpske, što je, logično, izazvalo oštre reakcije u Sarajevu, i to u trenutku kada se BiH nalazi pred velikim političkim izazovom.

Naime, EU komisija nedavno je predložila otvaranje pristupnih pregovora s BiH, ali pod uvjetom da BiH ispuni uvjete i do početka sljedeće godine usvoji četiri reformska zakona. Za politički potpuno blokiranu zemlju poput BiH, riječ je o ozbiljnom političkom izazovu, a usvajanje traženih zakona uglavnom blokira Republika Srpska, čiji čelnici ne žele pristupanje BiH ni EU ni NATO-u, kao što ne žele ni jedinstvenu i stabilnu BiH, tako da BiH ponovno postaje ozbiljno sigurnosno pitanje.

NATO je do 2004. bio zadužen za stabilizaciju mira u BiH, kada je tu zadaću prepustio EU, ali je NATO i dalje, zlu ne trebalo, zadržao svoje zapovjedništvo u Sarajevu. Teški razgovori Stoltenberga očekuju i u Prištini i Beogradu. U Prištini će se sastati s premijerom A. Kurtijem i predsjednicom V. Osmani, a u Beogradu s predsjednikom A. Vučićem i premijerkom A. Brnabić. Na Kosovu će Stoltenberg posjetiti i vojnike koji sudjeluju u misiji KFOR-a, među kojima su i hrvatski vojnici.

KFOR je nedavno dobio pojačanja nakon eskalacije krize na Kosovu i gomilanja srpskih snaga na granici, što je kulminiralo oružanim incidentom između kosovske policije i srpske paravojne skupine u Banjskoj na sjeveru Kosova. I Kosovo je za NATO nedovršen posao. Nakon vojne intervencije NATO-a 1999. Srbija se povukla s Kosova, a Kosovo je 2008. proglasilo neovisnost. Beograd to odbija priznati i prihvatiti, a pregovori o normalizaciji odnosa Beograda i Prištine nisu rezultirali potpisivanjem pravno obvezujućeg sporazuma. 

VIDEO Eksplozije u Gazi blizu granice s Izraelom