Čelnike gradova i općina koji su se oglušili na Zakon o otpadu, u kojem je jasno propisana naplata po volumenu, ovih bi dana mogla posjetiti inspekcija. Svojevrsni je to pritisak Ministarstva okoliša na lokalnu samoupravu da počne što hitnije primjenjivati propisana pravila.
Državna ‘prisila’
– S glavnim državnim inspektoratom dogovoreno je da će se pojačati inspekcija na terenu. Činjenica je da je jedva 40 posto gradova i općina u Hrvatskoj uvelo naplatu po volumenu. To je način da lokalnu samoupravu, recimo to tako, prisilimo da primijeni zakon i poštuje ga – poručuju iz Ministarstva okoliša.
Naime, obaveza naplate po volumenu propisana je važećim Zakonom o otpadu i trebala je biti uvedena s posljednjim danom 2010. godine, no to su pravilo poštovali tek rijetki poput Čakovca, Krka, Križevaca, Kutine, Siska, Jastrebarskog. Istog se zakona pridržavalo samo 30 posto gospodarskih subjekata! Još prošle godine, bivša ministrica Mirela Holy najavljivala je uvođenje naplate po volumenu, te hitno uvođenje selektivnog odvajanja biootpada, upozoravajući ako se do kraja ove godine ne ispoštuju te direktive Europske Unije, Hrvatsku bi mogao zadesiti talijanski scenarij - zbog nepoštovanja pravila Talijani su plaćali penale u milijunima eura.
Po europskom zakonodavstvu, točnije Direktivi o otpadu, Hrvatska do kraja ove godine mora smanjiti količinu odloženog biorazgradivog otpada na razinu 75 posto u odnosu na baznu 1997. godinu.
– To se može postići mehaničko-biološkom obradom ili odvojenim odlaganjem na kućnom pragu i prikupljanjem. Jedno ni u kojem slučaju ne isključuje drugo, naprotiv, nadopunjuje se – poručuju iz Ministarstva okoliša.
>> Gorica i Čakovec godinama uspješno odvajaju otpad. Zagreb?
Sve rade zbrda-zdola
Ipak, detaljnijeg objašnjenja nemaju, kao što nemaju ni “kazne” za one gradove i općine koji nisu poštovali ni prvi uvjet – naplatu po volumenu. Baš takav obračun građanima bi smanjio račune tek kada bi u svakoj ulici imali osigurane kante za odvojeno prikupljanje otpada.
– Hrvatska ima obvezu do kraja ove godine smanjiti količinu biootpada, no o tome još nije donesen ni nužan pravilnik. Imamo još vremena, ali kad se donese pravilnik treba računati da se komunalnim poduzećima na raspolaganje stavi dovoljno vremena za provedbu novih pravila. Kod nas se sve to radi zbrda-zdola – poručila je bivša ministrica Mirela Holy. Da bi izbjegli kaznu od milijun eura dnevno koliko je plaćala Italija, Hrvatska također do 2018. godine mora sanirati sve deponije - do sada je od 500 odlagališta koliko ih je u Hrvatskoj, sanirano tek 200.
– U tu svrhu korištena su sredstva pretpristupnih fondova, ubuduće će se koristiti sredstva strukturnih fondova i jednim dijelom vlastiti izvori – plan je kojim se vode u Ministarstvu okoliša.
S prvim danom 2015. godine Hrvatska pak ima obvezu u svakome gradu i općini osigurati odvojeno sakupljanje papira, metala, plastike i stakla, a s početkom 2020. godine mora se osigurati odvojeno sakupljanje u minimalnom udjelu od 50 posto cjelokupnog otpada.
Odvojeno prikupljanje otpada na mjestu nastanka, svako kučanstvo trebalo bi imati tri posude i to za : suhe reciklažne materijale( papir,plastika, staklo), biorazgradivi otpad (kava, hrana, uvenulo bilje...) te miješani komunalni otpad ( opušci, pelene.....), moguće je razdvojit i do 95% otpada. Naplata bi trebala biti temeljena na težini otpada, te bi svako kučanstvo trebalo posjedovati vlastitu kantu sa čipom ( može i varijanta sa barkodom), kamioni za odvoz otpada trebali bi imati ugrađenu statičku ili dinamičku vagu, te bi se na taj način napoštenije vršilo gospodarenje otpadom. Osim toga prikupili bi se vrijedni podaci koji bi služili za dimenzioniranje sustava, kao što je dodatno postavljanje posuda ili rijeđi odvoz. Potrebno je uvesti i popratne mjere, kao što je novčano nagrađivanje vozača za ostvarenu najmanju potrošnju goriva ( naravno to ovisi o vrsti vozila, ruti,......).