Nakon tekstova Večernjeg lista o sumnjivim javnim natječajima Hrvatskih voda, vrijednim 2,5 milijarde kuna, u tu su državnu firmu ušli istražitelji USKOK-a. No, dobro upućeni kažu da Hrvatske vode i s njima povezane tvrtke javni novac ne "mrače" samo na namještenim natječajima nego i izvođenjem radova koji uopće nisu potrebni.
Ilegalno šljunčarenje
– Hrvatske vode i tvrtke s kojima često posluju razradile su sofisticirani sustav za izvlačenje javnog novca. Lažno prikazivanje radova tipična je praksa. Najčešće je riječ o potpuno nepotrebnom nasipavanju obala pod egidom zaštite od poplave ili kako oni to zovu "obrane od štetnog djelovanja voda". Potroši se veliki novac, a rizik od poplave još se i uveća. Jer ubrzanjem rijeke povećavate rizike poplavljivanja nizvodno od mjesta gdje ste izvršili poslove "regulacije" – kaže naš sugovornik.
S njime se slaže i Irma Popović iz Zelene akcije.
– Graditi nasipe ima smisla samo u gradovima. No kako je taj posao uglavnom odrađen ja ne vidim nikakvog smisla i dalje nasipavati potoke i rijeke. Argumenti Hrvatskih voda da se to radi zbog zaštite od poplava potpuno su neutemeljene jer postoje mnogo efikasnije metode. Od nasipavanja koristi imaju samo vlasnici tvrtki koji na tome zarađuju milijune – kaže Popović.
Novac se izvlači i šljunčarenjem iako je Zakonom o vodama iz 2009. zabranjena eksploatacija pijeska i šljunka iz vodotokova. Nakon što je Večernji počeo "kopati" po mutnim poslovima u Vodama, dostavljena nam je prezentacija s primjerima izigravanja zakona.
– Mnoge tvrtke su uložile veliki novac u plovne bagere i sada im se to kompenzira na način da Hrvatske vode izmišljaju radove koje nazivaju "tehničko održavanje protoka korita", a zapravo se radi o komercijalnom i ilegalnom iskorištavanju šljunka iz korita rijeka – kaže naš sugovornik dobro upućen u "vodni biznis". Jedna od takvih "kompenzacija", opisana u spomenutoj prezentaciji, odigrava se i na Belim kipima (staro korito Drave) kod Varaždina gdje posao izvodi Vodogradnja Varaždin. Direktor te tvrtke Marijan Vitković kaže da su to najobičnije laži. A nije točno, tvrdi, niti to da su novac izvukli i od prodaje tri do pet milijuna kubika šljunka koliko je, navodno, izvučeno na Belim kipima.
"Uređenje" Belih kipa
– Tamo smo započeli radove prije pet, šest godina po starom zakonu koji nije zahtijevao izradu studije, dozvole, itd... kako bi se spriječile poplave u Međimurju zbog neodržavanog korita. S radovima smo stali odmah po donošenju novog zakona – kaže Vitković. Tvrdi da će za mjesec dana javnosti prezentirati studiju koju radi "određeni fakultet" u kojoj će biti nabrojana sva područja koja su ugrožena od poplava pa tako i Beli kipi. Tada će, kaže, ishoditi i sve dozvole i nastaviti s radovima. Šljunak smo, nastavio je Vitković, vadili iz korita hidroelektrane Čakovec, a ne iz Belih Kipa. Vodogradnja Varaždin je nedavno od Hrvatskih voda dobila posao vrijedan 67,3 milijuna kuna.
Nakon tekstova Večernjeg lista o sumnjivim javnim natječajima Hrvatskih voda vrijednima 2,5 milijardi kuna, u tu su državnu tvrtku ušli istražitelji USKOK-a. No, dobro upućeni kažu da Hrvatske vode i s njima povezane tvrtke javni novac ne "mrače" samo na namještenim natječajima nego i izvođenjem radova koji uopće nisu potrebni.
Sustav izvlačenja novca
– Hrvatske vode i tvrtke s kojima često posluju razradile su sofisticiran sustav za izvlačenje javnog novca. Lažno prikazivanje radova tipična je praksa. Najčešće je riječ o potpuno nepotrebnom nasipavanju obala pod egidom zaštite od poplave ili, kako oni to zovu, "obrane od štetnog djelovanja voda". Potroši se velik novac, a rizik od poplave još se i uveća. Jer ubrzanjem rijeke povećavate rizike poplavljivanja nizvodno od mjesta gdje ste izveli poslove "regulacije" – kaže naš sugovornik.
S njime se slaže i Irma Popović, voditeljica Programa zaštite voda u udruzi Zelena akcija.
– Graditi nasipe ima smisla samo u gradovima. No, kako je taj posao uglavnom odrađen, ja ne vidim nikakva smisla u daljnjem nasipavanju potoka i rijeka. Argumenti Hrvatskih voda da se to radi radi zaštite od poplava potpuno su neutemeljene jer postoje mnogo efikasnije metode. Od nasipavanja koristi imaju samo vlasnici tvrtki koji na tome zarađuju milijune – kaže Popović.
Novac se izvlači i šljunčarenjem, iako je Zakonom o vodama iz 2009. godine zabranjena eksploatacija pijeska i šljunka iz vodotokova. Nakon što je Večernji počeo "kopati" po mutnim poslovima u Vodama, dostavljena nam je prezentacija s primjerima izigravanja zakona.
– Mnoge su tvrtke uložile velik novac u plovne bagere i sada im se to kompenzira na način da Hrvatske vode izmišljaju radove koje nazivaju "tehničko održavanje protoka korita", a zapravo je riječ o komercijalnom i ilegalnom iskorištavanju šljunka iz korita rijeka – kaže naš sugovornik dobro upućen u "vodni biznis".
Jedna od takvih "kompenzacija", opisana u spomenutoj prezentaciji, odigrava se i na Belim kipima (staro korito Drave) kod Varaždina, gdje posao izvodi Vodogradnja Varaždin.
Direktor te tvrtke Marijan Vitković kaže da su to najobičnije laži. A nije točno, tvrdi, ni to da su novac izvukli i od prodaje tri do pet milijuna kubika šljunka, koliko je, navodno, izvučeno na Belim kipima.
"Uređenje" Belih kipa
– Ondje smo prije pet, šest godina započeli radove po starom zakonu koji nije zahtijevao izradu studije, dozvole itd... kako bi se spriječile poplave u Međimurju zbog neodržavanog korita. S radovima smo stali odmah nakon donošenja novog zakona – kaže Vitković.
Tvrdi da će za mjesec dana javnosti predstaviti studiju koju radi "određeni fakultet" u kojoj će biti nabrojena sva područja koja su ugrožena od poplava, pa tako i Beli kipi. Tada će, kaže, ishoditi i sve dozvole i nastaviti s radovima. Šljunak smo, nastavio je Vitković, vadili iz korita hidroelektrane Čakovec, a ne iz Belih kipa.
Vodogradnja Varaždin nedavno je od Hrvatskih voda dobila posao vrijedan 67,3 milijuna kuna.
Kalmeta = Lignum, Vodoinstalacije. Grad Zadar kupuje od Lignuma igralište Bagat od 3 000 m2, a da bi došli do novaca prodaju teren ispod crkve na Belafuži od 8 000 m2. Gradževinska organizacija.