Nakon što je direktor Hrvatske udruge banaka Zoran Bohaček na bankarskome skupu u Opatiji izjavio kako su se dogovorili s Ministarstvom financija i Uredom za sprečavanje pranja novca da neće biti posebne provjere porijekla novca kada građani donesu u banke devize iz čarapa kako bi ih pretvorili u euro, pomislili smo kako netko možda Hrvatsku namjerava pretvoriti u veliku praonicu prljavog, tj. nelegalno stečenog, novca. Takve tvrdnje neodoljivo su podsjetile na informacije pristigle iz SRJ, gdje navodno pozivaju sve da u banke slobodno donesu devize uz obećanje da neće biti nikakvih provjera.
Budući da smo već čuli teze o tome da bismo trebali biti lukavi kao u SRJ, te jeftinim trikom namamiti velik novac u financijski sustav, već smo se pomalo zabrinuli kako je nekome svejedno hoće li Hrvatska postati slobodna zona financijskoga krimi-miljea.
Nije nas briga što rade u Beogradu
Međutim, i direktor HUB-a Zoran Bohaček i zamjenik ravnatelja Ureda za sprečavanje pranja novca Igor Barac uvjeravali su nas da ne postoji nikakav dogovor HUB-a, Ministarstva financija i Ureda u takvom smislu.
- Uopće nas nije briga što rade oni u Beogradu. Mogu oni raditi što žele, ali je činjenica da se i pojedini dijelovi SRJ, poput Crne Gore, ponašaju oprezno kada je riječ o zamjeni za euro - komentirao je zamjenik ravnatelja Ureda za sprečavanje pranja novca I. Barac, te objasnio kako su zbog problema masovne zamjene euro-deviza za euro razgovarali s bankarima i na njihove adrese poslali određena tumačenja i naputke.
Sigurno je, naime, da će zamjena za euro iz čarapa izvući velike iznose pošteno zarađenoga novca i bilo bi apsurdno da se mali, obični, ljudi sada boje donijeti teško ušteđeni novac u hrvatske banke. Zapravo se ne trebaju ničega bojati. Više problema mogli bi imati budu li novac nelegalno pokušavali prenijeti preko hrvatske granice i odnijeti ga u neku od austrijskih, talijanskih ili njemačkih banaka, gdje će porijeklo njihova novca vjerojatno biti strože provjereno nego u Hrvatskoj. Slično će vrijediti za one koji s nekad socijalističkog istoka stignu u Hrvatsku. Sve ozbiljnije uplate takvih gostiju hrvatske banke će automatski prijavljivati Uredu.
- Postoji nekakav strah kod naših ljudi. Činilo nam se kako nije dovoljno razjašnjena uloga Ureda za sprečavanje pranja novca - rekao je Z. Bohaček, te potvrdio objašnjenje I. Barca kako su samo željeli bolje informirati građane o hrvatskim pravilima igre.
- Budući da očekujemo povećan opseg posla, razmišljali smo što učiniti. Samo smo savjetovali bankama da od svega ne treba raditi histeriju. Ništa drugo. Ljudi se ne moraju plašiti. Mogu slodobno donijeti, primjerice, 70.000 DEM i ničega se ne moraju bojati - rekao je I. Barac.
Cjepkanje iznosa još sumnjivije
No, to nikako ne znači da se neće poštivati hrvatski zakoni. Banke će i dalje biti obvezne prijaviti svaku uplatu iznad 105.000 kuna, jer tako piše u zakonu. No, budući da se i takva uplata mora prijaviti, to ne znači da će nekom u Uredu za sprečavanje pranja novca ta transakcija biti sumnjiva. Upravo suprotno. I. Barac nam je objasnio kako će sumnjiviji biti oni koji budu pokušali cjepkati veće iznose na manje, pa ih tako uplaćivati. Banke moraju prijaviti takve transakcije.
Barac nas je upozorio na to da su u europskim zemljama primijetili da se razmišlja o snižavanju cenzusa za prijavu transakcija uredima za sprečavanje pranja novca. Primjerice, gdje je 30.000 DEM bila donja granica, sada razmišljaju o spuštanju na 5000 DEM.
- I mi smo razmišljali o tome, ali smo ipak odustali pa sve, što se tiče propisa, ostaje po starom - upozorio je Barac.
Gojko Drljača