Prije četiri godine mnogi diplomati i vojni dužnosnici su s olakšanjem odahnuli. Trumpov mandat napokon je prošao, sjedištem NATO-a se proširio osjećaj olakšanja. Jer dotada je četiri godine na čelu najveće i za sve saveznike najvažnije članice NATO-a bio čovjek poznat po svojoj nepredvidivosti i samovoljnim potezima. Donald Trump je iza sebe ostavio niz razdora - od napuštanja saveznika u Siriji i Iraku, kaosa u Afganistanu koji je pomogao talibanima, do čestog verbalnog ponižavanja Europljana.
Trump nikad nije smatrao Europljane saveznicima, već je na njih, prema riječima Jean-Claudea Junckera, gledao kao na "mračne likove koji ne žele dobro Americi". Juncker, jedan od rijetkih političara koji je uspijevao surađivati s Trumpom, dao je poraznu ocjenu njegovog mandata. I podsjetio da je Trump vjerovao kako je Europska unija stvorena da bi smanjila američki utjecaj u svijetu, piše Deutsche Welle.
Otvorena kritika
Već na otvaranju novog sjedišta NATO-a u Bruxellesu 2017. Trump je saveznicima održao predavanje: „SAD je u proteklih osam godina trošio više na obranu nego sve ostale članice NATO-a zajedno", rekao je okupljenim čelnicima, napominjući da 23 od 28 zemalja članica ne izdvaja dovoljno za obranu.
GALERIJA Karijera mu je krenula uz 'tatin poguranac', zarađivao milijarde i doživio bankrote: Dječak plavih očiju opet želi biti prvi čovjek SAD-a
Posebno je to pogodilo kancelarku Angelu Merkel, jer je Njemačka tada za obranu trošila tek 1,2% BDP-a, dakle znatno manje od dogovorenih 2%. Trump je nastavio s kritikom, rekavši da je to „vrlo, vrlo izravno" izložio i glavnom tajniku Jensu Stoltenbergu, dok je Merkel samo kiselo slušala.
Rutte pohvalio Trumpa
Mark Rutte, novi NATO-ov glavni tajnik, izjavio je prilikom preuzimanja dužnosti da je „zahvaljujući Trumpu" NATO povećao izdvajanja za obranu, što je izazvalo iznenađenje prisutnih. Rutte je pohvalio i Trumpov kritički stav prema Kini, što su mnogi sada prihvatili. Moguće je da je ova izjava bila upućena direktno Trumpu, s obzirom na to da se na predsjedničkim izborima u SAD-u vodi tijesna utrka između njega i Kamale Harris, a NATO se ovoga puta želi pripremiti za eventualni novi Trumpov mandat.
Sjevernoatlantski savez želi biti pripremljen kako bi izbjegao egzistencijalnu krizu u slučaju Trumpova povratka. Trumpove izjave s početka predizborne kampanje – da će pomoći samo zemljama koje plaćaju, a ostale prepustiti Vladimiru Putinu – dodatno su potaknule taj strah.
VEZANI ČLANCI:
Priprema za ekstreman scenarij
Marco Overhaus, stručnjak za SAD pri Zakladi za znanost i politiku (SWP), objašnjava kako je „ideja da NATO može postati 'otporan na Trumpa' iluzija". NATO se može teško pripremiti za ekstreman scenarij poput izlaska SAD-a iz Saveza ili povlačenja američkih vojnika iz Europe. „Transatlantski odnosi u obrambenoj politici su strukturno neuravnoteženi", dodaje Overhaus, napominjući da je omjer obveza 75% za SAD, a 25% za Europu.
Nada u Harris
Za NATO bi pobjeda Kamale Harris i četiri godine njezina mandata bili prilika za smanjenje ovisnosti o SAD-u, posebno u ključnim vojno-tehničkim sposobnostima, kao što su protuzračna obrana, sustavi za rano upozoravanje i zapovjedne strukture za velike vojne operacije. Prema Overhausu, Europa mora razmisliti i o političkom odgovoru na eventualnu Trumpovu „politiku prazne stolice" u NATO-u. U takvom scenariju, Europa bi trebala promisliti o tradicijama zajedničkog odlučivanja i pripremiti se za mogućnost da Amerika koristi svoj utjecaj protiv volje Europljana ili, što je također realno, da počne manipulirati članicama NATO-a tako da ih huška jedne protiv drugih.
To je dobar pokazatelj da se treba osamostaliti. Branch - ETO. Uostalom, Amerikancima će više trebati Europljani, nego obrnuto. Nitko ne može bez saveznika, a Amerika je posebno osjetljiva obzirom koliko je neprijatelja prikupila.