Luk, krumpir, rajčice, mrkva, blitva, špinat, radič, salata, cvjetača, jabuke, češnjak... gotovo je nemoguće naći proizvod s liste voća i povrća koje ne prati trend rasta cijena. Prema podacima TISUP-a (tržno-informacijskog centra u poljoprivredi Ministarstva poljoprivrede), za kilogram salate kristalke na tržnicama je u prvom tjednu ovoga mjeseca u prosjeku trebalo izdvojiti 2,71 euro ili 20,40 kuna, što je u prosjeku za 27 centa ili dvije kune više nego u istom razdoblju lanjske godine.
Niska samodostatnost
Iako su cijene na tržnicama poprilično zaokružene s prelaskom na euro, uprosječena statistička cijena puterice na godišnjoj razini sada je 2,92 eura ili 22 kune, što znači da je skuplja za 44 centa ili 3,50 kune, češnjak za 25 eurocenta, krumpir za 22 centa, paprika za 50 centa ili 3,80 kn, peršin za 58 centa ili 4,40 kn..., što govori o poskupljenjima između 5 i 20%, ovisno o proizvodu.
U gradovima rekorderima poput Rovinja, kristalka je pak s 20 kn poskupjela na 4 eura ili 30,14 kn, kelj s 10 kn na 2 eura ili 15 kn. Na tržnicama u RH pala je, čini se, samo cijena kivija s 2,51 na 2,16 eura, te špinata s 3,26 na 3,21 euro. No iako zvuči nevjerojatno, voće i povrće je proteklu godinu, unatoč inflaciji cijena hrane od gotovo 20%, bilježilo zapravo najmanju stopu rasta u toj kategoriji (kruh 27,6%, meso i riba oko 17, mliječni proizvodi i jaja 29,6%).
Prema podacima EK, voće i povrće u prosincu 2022. na godišnjoj je razini, naime, u Hrvatskoj bilo skuplje 9, odnosno 8,8%, a u EU 27 8,1, odnosno 15%. Mađarska je imala godišnji rast cijena voća od 30,9%, a povrća od 37,7%, Slovenija 17,9, odnosno 15,3%, a Italija, primjerice, 4,5 kod voća te 10,8% kod povrća.
No i s enormnim uvozom voća, kojega smo, prema zadnjim podacima TISUP-a, u prvih devet mjeseci 2022. uvezli čak 226.485 tona za 240,6 milijuna eura te 213.442 tone povrća za 178,9 milijuna eura – što je u usporedbi s istim razdobljem 2021. gotovo 30% ili oko 280 milijuna eura više u odnosu na skroman izvoz koji ne čini ni polovicu te svote – ispada da cijene, unatoč visokim inputima, u nas rastu sporije nego u većini EU.
Zbog klimatskih uvjeta ne možemo uzgajati banane. No definitivno postoje proizvodi s kojima se može produljiti sezona i dignuti domaća proizvodnja jer bez veće samodostatnosti nema ni konkurentnosti, kazala je ovih dana predsjednica uprave Enna Fruita Sanja Burić. Od 110.000 tona voća i povrća koliko je ta tvrtka za organizaciju proizvodnje, otkup, distribuciju i preradu voća i povrća, koja okuplja i 1000 kooperanata, u 2022. stavila na tržište – manje od 50% bilo ga je domaće, upozorila je, ističući kako veća ovisnost o uvozu nosi i veće rizike.
No dok se ne upogone znanje i struka, produktivnost koja nam je i pet puta manja nego u zemljama iz kojih uvozimo, okrupne parcele i povećaju ulaganja u poljoprivredu, teško da će išta promijeniti turobnu sliku na hrvatskim policama i tržnicama. Prema zadnjim podacima TISUP-a u voću smo samodostatni tek 44,6, a u povrću 63,1% pa na niže cijene voća/povrća u nas, među ostalim, utječe i prejeftin uvoz tuđih viškova.
– Može se dogoditi da u pojedinim mjesecima dođe do povećanog uvoza nekih roba iz skladišta zemalja u kojima ima viškova i na taj način se ruše cijene na tržištu. Primjerice, u jesen je bilo znatnih viškova jabuka u pojedinim zemljama EU i sigurno da su se ti viškovi prodavali po nižim cijenama jer je svima u interesu riješiti stare zalihe i očistiti hladnjače za novi urod – kaže konzultantica za poljoprivredu i prehrambenu industriju Zvjezdana Blažić, ističući kako su u Hrvatskoj kretanja cijena značajno dinamičnija nego u EU i velike sezonske oscilacije.
No rast ili pad cijena u pojedinim mjesecima u nas je potpuno neovisan o tome jesu li neke zemlje veliki proizvođači voća i povrća (primjerice Italija i Španjolska u pojedinim mjesecima imaju viši rast cijena od nas) ili uvoznici kao Hrvatska.
Niži dohodak – manje voća
Ivo Grgić, profesor sa zagrebačkog Agronomskog fakulteta, kaže kako je potražnja za voćem i povrćem općenito cjenovno, odnosno dohodovno elastična, pri čemu potrošači u državama nižeg BDP-a, kao što je Hrvatska, jače reagiraju nego u, primjerice, Njemačkoj ili Švedskoj.
– Hrvatski potrošač će smanjiti potražnju za povrćem i/ili voćem kako bi zbog nižeg dohotka zadržao potrošnju mesa, mlijeka, ulja. A da ne spominjemo sve veći rast neprehrambenih izdataka kućanstava kao što je energija. Trgovci to dobro znaju te su prosječne trgovačke marže kod nas znatno niže nego u drugim, bogatijim državama.
– Drugi razlog je inače manja potrošnja per capita voća i povrća u odnosu na prosjek EU pri čemu se i u mnogim razvijenim državama susreću s manjom potrošnjom od preporuka SZO-a – tvrdi Grgić. Smatra kako će rast plaća sigurno dovesti do porasta potrošnje voća i povrća po stanovniku. No potrebne su i promjene prehrambenih navika, za što smo već dobili priliku uvođenjem jednog besplatnog obroka u školama.
>> VIDEO Radnici za sezonu nikad nisu bili tako traženi: I u susjednoj zemlji vape za radnom snagom
Jaja poskupjela 29.6%? Je, ali u Plenkovicevim snovima mozda, otisla su u kratkom roku sa 9 na 24 kn, jasno kad HDZ radi stopu poskupljenja, onda je to 29.6%.