Dok je broj zaraženih novim koronavirusom u Europi danas prešao milijun, što je više od polovice ukupnih slučajeva u svijetu, Danska je kao prva europska zemlja nakon više od mjesec dana ponovno otvorila škole, vrtiće i jaslice u sklopu postupnog ublažavanja mjera donesenih zbog sprečavanja širenja pandemije.
Zasad se to odnosi samo na polovicu općina i trećinu Kopenhagena, danske prijestolnice, dok će ostali otvoriti te institucije do 20. travnja.
S obzirom na to da je broj novozaraženih u Danskoj pod kontrolom, vlasti su zaključile kako je vrijeme za postupno ublažavanje mjera i pokretanje gospodarstva. U otvorenim školama moraju se pridržavati novih pravila: školske klupe moraju biti udaljene najmanje dva metra jedna od druge, učenici se moraju pridržavati strogih higijenskih pravila. Školske odmore organizirat će u manjim skupinama, a nastava će se održavati na otvorenom što je više moguće.
I Njemačka se otvara
Međutim, nisu svi zadovoljni ovom odlukom. Roditelji su zabrinuti za zdravlje svoje djece, a Facebook grupi pod nazivom “Moje dijete nije pokusni kunić Covida-19” pridružilo se 40 tisuća članova. Ostale restriktivne mjere zasad ostaju na snazi. I dalje su zatvorene srednje i visoke škole, koje održavaju nastavu na daljinu, kao i kafići, restorani, kina i trgovački centri.
Postupno ublažavanje izvanrednih mjera počelo je u utorak u Austriji otvaranjem trgovina do 400 kvadrata, ali i u Italiji i Španjolskoj, koje je pandemija najteže pogodila. U Italiji su, ne slučajno, najprije otvorili knjižare, papirnice i trgovine dječje odjeće, kao i jedan dio industrije, a u Španjolskoj su počele raditi tvornice i gradilišta. Finska je jučer ukinula ograničenja putovanja za područje oko Helsinkija, iako vlasti pozivaju građane da se i dalje suzdrže od odlazaka u vikendice i poštuju mjere održavanja socijalne distance.
I Njemačka, u kojoj je novim koronavirusom zaraženo oko 130 tisuća ljudi, a umrlo ih je više od 3200, najavila je jučer ublažavanje mjera, koje su najjače europsko gospodarstvo gurnule u recesiju. Premda mjera socijalnog distanciranja ostaje na snazi, savezna vlada planira do 20. travnja otvoriti trgovina veličine do 800 četvornih metara, ali s posebnim pravilima: uz ograničen broj kupaca i uz stroge higijenske mjere kao i obavezno nošenje zaštitnih maski.
Najavljuje se i otvaranje salona automobila, što je za njemačko gospodarstvo osobito važno, kao i knjižnica i arhiva, zooloških vrtova, ali i frizerskih salona i drugih usluga u kojima je fizička bliskost neizbježna, ali sve to uz korištenje zaštitne opreme. Kafići i restorani zasad ostaju zatvoreni, kao i mjere o održavanju socijalne distance.
Koliki razmak od drugih treba držati ako izađete trčati ili voziti bicikl?
O tome je kancelarka Angela Merkel na današnjoj videokonferenciji razgovarala s premijerima 16 saveznih zemalja, a glavno pitanje odnosilo se na škole i vrtiće, koji se otvaraju 4. svibnja, nakon što je njemačka akademija znanosti Leopoldina u ponedjeljak preporučila postupno otvaranje pojedinih škola, kao i trgovina i restorana, uz poštivanje higijenskih pravila i održavanje socijalne distance. Njemački akademici također predlažu postupno dopuštanje javnih priredbi, kao i obavezno korištenje zaštitnih maski u javnosti. Zanimljivo je da se većina Nijemaca zasad protivi ukidanju ograničenja kretanja.
Mjere čak do 2022.!?
I dok u EU počinju stidljivo ukidati izvanredne mjere, u Rusiji razmišljaju o dodatnim mjerama za sprečavanje širenja virusa, jer dosadašnje nisu dale rezultata. Broj zaraženih raste eksponencijalno, a u zadnja dva tjedna povećan je za čak 800 posto. U Moskvi je na postajama podzemne željeznice počela provjera elektronskih dozvola za kretanje, zbog čega su se stvorile velike gužve, koje povećavaju opasnost od širenja bolesti, pa vlasti razmišljaju i o uvođenju automatske provjere dozvola.
Nimalo optimistične vijesti stižu od znanstvenika s Harvarda, koji upozoravaju kako sadašnje mjere za sprečavanje širenja pandemije neće zaustaviti njezino širenje i da će zbog toga do 2022. godine još nekoliko puta trebati donositi slične mjere, jer će samo tako biti moguće ublažiti preopterećenost bolnica. Njihov zaključak temelji se na pretpostavci da će bolest Covid-19, koju izaziva koronavirus, postati sezonska, kao i u slučaju drugih koronavirusa odgovornih za prehlade.
– Zaključili smo da jednokratne mjere društvenog distanciranja vjerojatno neće biti dovoljne za očuvanje pojavnosti koronavirusa unutar ograničenih bolničkih kapaciteta u SAD-u – poručio je Stephen Kissler, glavni autor istraživanja, odnosno računalne simulacije, objavljene u časopisu Science.
Naravno sada je postalo potpuno jasno da pandemiju više zaustaviti ne možemo, osim stjecanjem imuniteta 80% populacije(nadamo se). Budući da je praksa pokazala da možemo donekle kontrolirati brojčanu količinu novozaraženih , treba nastaviti tempom koji mogu pratiti bolnice, u pružanju pomoći, vezano uz maksimalni mogući broj novozaraženih, kako bi proces stjecanja imuniteta 80% populacije trajao što kraće (neke pandemije u povijesti, zbog sporog kretanja ljudi tada trajale i po 4 godine). To je bitno zbog gospodarskog opstanka globalnog svijeta i sprječavanja gladi i posljedica glad,i dok se ne pokrenu opet relativno samodostatne ekonomije manjih zajednica. Dobro je što je svijet ulagao ogromne novce na proizvodnju lijekova, ali je nažalost potpuno zapostavio najbolju tvornicu lijekova, ljudski imunološki sustav i njegovo podupiranje i istraživanje istog. Ta tvornica lijekova (imunološki sustav) uvijek pronađe lijek ako je u funkciji, ako ima sve potrebne elemente dobivene iz hrane i pića uz pomoć sunca, samo je potrebno u nju "ulagati" i istraživati, od rođenja do prirodne smrti kod svih živih bića.