Ni jučerašnji sastanak između ministra zdravstva Andre Vlahušića i predsjednika Hrvatskog liječničkog sindikata Ivice Babića nije završio dogovorom, unatoč ranijim optimističnim najavama. Sindikat je istina spustio svoje financijske zahtjeve za linearnim povećanjem osnovnih plaća liječnika sa 45 na 20 posto, no Vlada to ne može prihvatiti, rekao je nakon jučerašnjeg sastanka ministar Vlahušić. Ponovio je da povećanje plaća može biti između 6 i 22 posto kroz uvjete rada te mogućnost financijske stimulacije liječnika s najnižim plaćama od dvadesetak posto kroz ostvarenje kvalitetnije zdravstvene usluge. Liječnici mogu dodatno zaraditi i od prihoda koje zdravstvena ustanova zaradi za tržištu. Svi ovi elementi upisani su u aneks granskog kolektivnog ugovora koji, međutim, Sindikat odbija potpisati.
Štrajk liječnika tako ulazi u 22. dan i ne dođe li do bitnih promjena, od danas će liječnici u štrajku prema napucima Sindikata pružati usluge isključivo hitnim pacijentima.
Vlahušić je, međutim, poručio poslodavcima, odnosno ravnateljima bolnica, da ne smiju zatvarati poliklinike koje po njihovim ugovorima s HZZO-om moraju biti otvorene za pacijente. No, to ne znači rekao je da se liječnicima uskraćuje pravo na štrajk.
Ministar zdravstva istakao je da se na dežurni telefon Ministarstva javlja sve veći broj građana prosvjedujući zbog štrajka. Izdvojio je dva nova smrtna slučaja za koje se sumnja da su se dogodila upravo zbog štrajka liječnika što će ispitati Državno odvjetništvo i krim policija. Rekao je i to da liječnici odbijaju kronične bolesnike među kojima i pacijente s dijagnozom leukemije. Vlahušić nije odgovorio na pitanje novinara hoće li možda državno odvjetništvo zbog ugrožavanja zdravlja ljudi pokrenuti postupak za zabranu štrajka. A na pitanje ide li Sindikat na njegovo rušenje, odgovorio je da je njegova osobna pozicija u ovom slučaju nebitna jer Vlada je ta koja u ovom trenutku ne može prihvatiti visoke financijske zahtjeve sindikata.
A kako štrajkaju liječnici u ostalim europskim državama? Proteklih tjedana štrajkovi potresaju i Njemačku, a izazvali su ih, osim borbe za veće plaće, Vladini planovi reforme zdravstvenog sustava. U Berlinu je liječnički savez pozvao da se do kraja ožujka svake srijede zatvori oko tisuću privatnih liječničkih ordinacija, ali je odziv prvoga tjedna bio slab. Većina štrajkaša nudila je pomoć samo u hitnim slučajevima, što je saveznu ministricu zdravstva navelo da štrajkašima zaprijeti oduzimanjem liječničke licencije.
Liječnici u Italiji i Velikoj Britaniji moraju zajamčiti pružanje pomoći u hitnim slučajevima. Opći je štrajk liječnika nemoguć jer privatne klinike zapošljavaju gotovo polovicu liječnika.
D. Glavina, S. Tomašević, A. Janković, Ž. Toth