'Stranke centra gube snagu, trebaju nas za formiranje vlasti'

Podršku Koaliciji zelene ljevice, koju čine platforma Možemo!, Nova ljevica i ORaH, pružio je zastupnik u EU parlamentu, Nizozemac Bas Eickhout, vodeći kandidat Zelenih za predsjednika Europske komisije. Ekskluzivno za Večernjak govori o agendi Zelenih i političkoj slici Europe.

Što vas dovodi u Hrvatsku; predizborna kampanja je u tijeku, a ovdje nije vaše biračko tijelo...

Naši su birači također tu, zajedno sa Ska Keller u europskoj sam kampanji za Zelene. Osjećamo da zelena koalicija ima dobre šanse i to želimo podržati. Zato posjećujemo i Hrvatsku, izbori su za tjedan i pol i želimo dati više pozornosti europskom kutu debate. Dakle, glasovi su i tu, također.

Što očekujete? Plašite li se jačanja ekstremne desnice?

Ne bih rekao da se plašim, ali ne radujem se baš njihovu jačanju. Iz moje perspektive jaka Europa važna je zbog globalnih izazova. Ako gledamo razvoj SAD-a i način na koji Rusija pokušava okrenuti zemlje jednu protiv druge, a i Kina sve više koristi svoju moć... Ne možemo se s tim nositi, nijedna zemlja pojedinačno; pa ni Francuska i Njemačka, a sigurno ne Nizozemska ili Hrvatska, moramo zajedno. A taj je stav na udaru ekstremista i protiv toga se snažno borimo. Ono što je još važnije, a vidimo u strankama centra, velikim blokovima kakve imate i u Hrvatskoj, narodnim strankama i socijaldemokratima: oni gube većinu. Centar gubi kredibilitet, povjerenje ljudi; primjer je i Velika Britanija gdje dvije najveće stranke, konzervativna i laburistička, imaju zajedno bazen od 25% glasova, što je nevjerojatno. Način na koji “hendlaju” Brexit jasan je pokazatelj biračima da nisu u dobrim rukama. To šansa za nove pokrete: s jedne strane imate populiste, no s druge rast novih pokreta koji vjeruju u europsku suradnju, ali su i kritični kad je posrijedi način na koji Europa sad funkcionira. Jako smo kritični prema onome što radi Macron, s retorikom: ili ja ili Salvini, kao da izbor postoji samo između ekstrema i da nema drugog izbora osim njega ako ste proeuropejac. Zato je važan dio naše kampanje pokazati da možete biti za EU, ali drukčiju od one koju promoviraju stranke centra. To je poruka Zelenih koju širimo u mnogim zemljama, poruka nade i optimizma – proeuropske promjene. Također tu, u Hrvatskoj.

Kakve su trenutačne pozicije Zelenih u europskim zemljama?

Jaki smo u Njemačkoj i Francuskoj i svugdje sjeverno i zapadno od toga. U Njemačkoj imamo 20%, u Francuskoj oko 10%, u Nizozemskoj oko 15%. I u Skandinaviji, Belgiji, Velikoj Britaniji Zeleni su iznad 10%. A u zemljama centralne i istočne Europe najčešće smo u koalicijama, kao i ovdje u Hrvatskoj. Ipak, imamo šanse dobiti predstavnika u EU parlamentu u Poljskoj, Sloveniji, Mađarskoj, Litvi... Neće to biti veliki brojevi, oni uglavnom dolaze iz srca Europe, ali možemo dobiti po još jednog ili dva zastupnika.

U Hrvatskoj se ovih dana obično otvara sezona kupanja, a vidite vrijeme. Klimatske promjene sve su vidljivije, no u našoj zemlji, ovisnoj o turizmu, zelene opcije posve su marginalne...

Klima kao tema ovdje se sporo probija, javna rasprava ne fokusira se na klimatske promjene, što znači da je kroz političko djelovanje treba nametnuti kao temu. Ako pogledamo kako se kampanja vodi ovdje u strankama centra, nemam osjećaj da je to aktivna kampanja, kao da europski izbori nisu naročito vidljivi. Mislim da je zadatak vlade promovirati izlazak na izbore jer je na prošlim izborima u Hrvatskoj izlaznost bila 24%, što je jako, jako nisko s obzirom na to da budućnost i smjer Europe određuju ljudi koji će biti izabrani. Važno je da ljudi osvijeste da Europski parlament ne vode zemlje, nego političke stranke; ako birate hrvatskog predstavnika u EU parlament, ta će osoba biti dio političke grupacije, a ovisno o osobi koja će vas predstavljati, ostvarit će se i utjecaj.

Socijaldemokrati u Hrvatskoj, kojima bi klima trebala biti jedno od prirodnih pitanja, njome se uopće ne bave...

Čudno, da. U nekim su europskim zemljama socijaldemokrati migrirali više prema zelenoj agendi, tamo gdje im je jače lijevo krilo, primjerice u Njemačkoj, gdje, doduše, s tim baš i nemaju kredibiliteta jer su u koaliciji s kršćanskim demokratima... U mnogim je zemljama socijaldemokracija više-manje kopija programa zelenih jer vide na čemu je sve veća pozornost. U Hrvatskoj nije tako, ne znam zašto. Ali to je veliki potencijal za zelene: Hrvatska je zelena zemlja, zemlja prirode i lokalne poljoprivrede, to definira vašu kulturu. Ima prostora za taj smjer u Hrvatskoj, ljudi to trebaju vidjeti, možda već na ovim izborima. Mi smo tu da pomognemo.

Osim klime, osnovna su vam tema socijalna pravda, nejednakost, migracije... “lijeve” teme. Jesu li zeleni novi crveni, koji su se prilično povukli sa svojih pozicija?

Tu rolu preuzimamo sve više u mnogim europskim zemljama. Jer, ako vidite centralizaciju moći u tvrtkama, ona nije zdrava. Tvrtke su sve organiziranije, u Europi i globalno. Tehnološke tvrtke poput Googlea i Applea organizirane su globalno, ali politički su još pod nacionalnim ingerencijama. Uzmite samo primjer poreza, mogu naći način da ih uopće ne plate. Pokušaj uvođenja poreza blokiran je na razini EU; usporedite li koliko plaćaju multinacionalke u odnosu na mala i srednja poduzeća, to je polje potpune nejednakosti. Europa mora biti jača da se na političkoj razini organizira tako da ponovo uspostavi kontrolu nad ovim kompanijama. To je krucijalno za budućnost Europe. Moć lobija je dio problema, ali to je izazov s kojim se suočavaju i Zeleni. Tranzicija na zeleno, nova ekonomija, bitka je protiv fosilne industrije koja je također veliki multinacionalni igrač. To je borba! Mi je vidimo kao borbu protiv centralizacije moći, ali uvjereni smo da je ključna bitka za budućnost Europe. Jer ako ne uspijemo kombinirati tranziciju na zeleno s tranzicijom socijalne pravednosti, izgubit ćemo potporu javnosti. A treća je tema misija za demokraciju, ustvari bitka protiv korupcije koja je ustvari povezana s centralizacijom moći i kapitala. Svi smo jako ranjivi na korupciju, svugdje u Europi, i u Hrvatskoj, da budemo iskreni. To su naše tri teme: zeleno, socijalno i demokratsko, ali su povezane. A s obzirom na to da stranke centra gube potporu, trebaju nas za novu većinu. A tad ćemo ta pitanja staviti na pregovarački stol. Naravno, što smo jači, možemo više zahtijevati...

Studirali ste kemiju i znanost o okolišu. Jeste li više političar ili znanstvenik? I ima li nam spasa - što biste na to rekli s obje pozicije?

Bio sam znanstvenik, ali sad sam političar, mislim da se ne može istodobno baviti s te dvije stvari. Bavio sam se klimom, ali s obzirom na to da mislim da se nešto treba promijeniti, uključio sam se u politiku. No, još razmišljam znanstveno, to nikad ne možete izgubiti. Još sam jako optimističan da možemo naći rješenja, ali zato trebamo prave politike. Ako tražimo gdje mi Europljani možemo biti vodeći u svijetu, to će biti inovacije. Nemamo mnogo resursa kao kontinent, a i mali smo. To znači da je ono što imamo moć mozga; ne možemo se natjecati u resursima, cijeni rada, a ne mislim ni da bi to bilo zdravo. Kao kontinent možemo voditi u inovacijama.

Ako znamo da nam klimatske promjene donose veću ovisnost o resursima, izazov je kako kreirati jaku ekonomiju bez trošenja puno resursa. Mora se prilagoditi klimatskim promjenama; biti učinkovita u odnosi na izvore, ne više ovisna o fosilnim gorivima, više cirkularna i reciklirati; tu možemo voditi. Na to bi trebao ići i masivni program investicija na europskoj razini. Tu dolazimo i na moju bivšu znanstvenu rolu: to možemo postići, ali potrebne su investicije i politička odluka, usklađivanje cijena... Stvarno morate platiti za zagađenje. Ako vidite sve izvještaje o klimatskim promjenama, uvijek je zaključak da se događaju i to je loša vijest, ali dobra je da možemo nešto napraviti. Moramo djelovati, i to u osnovi politički – to su i moja znanstvena uvjerenja.

Kako biste ukratko predstavili Manifest Zelenih, Green New Deal za Europu?

Osnova mu je ulaganje u novu ekonomiju; industrijske politike koje će omogućiti da buduće industrije budu u Europi, a ne izvan nje; tu je Green New Deal jako vezan uz trgovinsku politiku u kojoj bismo trebali biti malo manje naivni. To znači i da moramo osigurati pravilno usklađivanje cijena, tako da zagađivači izdvajaju dio prihoda koji će se investirati u čiste industrije. Primjer je avioprijevoz. Još uvijek ga subvencioniramo što, ako gledamo utjecaj na okoliš, nema smisla, a znamo i da Europa ima veliki potencijal za povezivanje željeznicom. Osim što to stvara poslove, puno je ekološki osvještenije. Upotrijebimo prihod od avioindustrije koja zagađuje i investirajmo ga u povezivanje željeznicom, to se mora napraviti!

Mora se osigurati i veća jednakost unutar svakog društva, kao i između zemalja, onih s periferije i srca Europe, to je jako važno. Primjer je naša poljoprivredna politika: želimo stimulirati lokalne proizvođače, kvalitetu, a ne kvantitetu hrane, što je bilo dosadašnje usmjerenje Europe. Važno je i s okolišne točke, proizvodnja hrane treba biti više lokalna, manje ovisna o fosilnim gorivima.

Kad su posrijedi imigranti; ako gledate zadatak Europe, moramo dati sklonište ljudima koji bježe od rata. Postoji velika potpora izbjeglicama; ali uz dobru procjenu tko je izbjeglica, a tko nije. Sad nemamo europski sistem; uglavnom ostaju u Italiji i Grčkoj, gdje prvo uđu. A onda su posljedica kampovi u kojima su zatvoreni, tretirani na neciviliziran i neeuropski način. To nije fer, treba se promijeniti, trebamo europski sustav u kojem procjenu tko je izbjeglica, a tko nije, radimo u svim zemljama.

To je zajednička odgovornost, a tada možemo biti mnogo brži, što bi destimuliralo ilegalne načine ulaska.

Tko su vam mogući partneri: koliko ste udaljeni od socijaldemokratskih, a koliko od liberalnih stranaka?

Imamo vrlo jasnu poziciju da će svaka koalicija biti sa socijaldemokratima i liberalima, želimo što jaču progresivnu opciju, ali čak i tako najvjerojatnije nećemo moći biti većina. Što znači da moramo razgovarati i s narodnim strankama, kršćanskim demokratima. Ali stavit ćemo svoje zahtjeve na prvo mjesto kako bismo ostvarili ciljeve koje smo postavili.