Strateško pitanje je 'lomljenje' Mosta – ako ga Milanović i Plenković ne napadnu, Most će im nakon izbora krojiti sudbinu

Predizborna nervoza nikada nije bila veća. Može se rezati nožem. I nije to ništa čudno! Neizvjesnost je golema i činjenica je da se baš nitko u ovom trenutku ne može “zakleti” u svoju prognozu rujanskih parlamentarnih izbora. Ankete, one posljednje, prednost još uvijek daju lijevoj, Narodnoj koaliciji, i to od osam posto u odnosu na suparnički HDZ.

Na trećem se mjestu ustabilio Most, dok za četvrtu poziciju vlada poprilična gužva. A upravo ti “mali” – Živi zid, Milan Bandić, HDSSB... – mogu napraviti “tektonske promjene”. Mjesec dana, koliko je ostalo do izbora, nije malo i doista se još štošta može dogoditi što bi moglo utjecati na promjenu trenda i na nove zaokrete na političkom nebu.

Znaju to najbolje u političkim strankama, čiji čelnici i ljudi iz vodstva posljednjih dana važu doslovce svaku riječ i jako paze na svaki svoj potez. Baš ništa se ne prepušta slučaju. Izjava jednog visokopozicioniranog SDP-ovca možda i najbolje opisuje trenutačno stanje u vodstvima stranaka.

Otvorili karte i bokove

– Sada su na cijeni oni koji mogu zadržati hladnu glavu i ne podleći pritiscima i panici – ocijenio je.

I bio je u pravu. Kampanja pred nama doista će biti sve samo ne dosadna, bit će vrlo teška, a što je najgore od svega, čak i ako se sve napravi školski, pitanje je hoće li završiti onako kako su u vodstvima stranaka to zamislili. Zbog želje da se prošlogodišnja izborna, a posebno postizborna trakavica ne emitira i na jesen, idućih 30 dana, a potom i 11. rujna, gledat ćemo borbu za doslovce svaki glas, za svaki mandat više, a na koju bi mogao utjecati niz faktora na koje stranke trebaju naći odgovor. Jer gledat će se i ocjenjivati doslovce sve.

Za početak stranačke liste. Narodna koalicija prva je otvorila karte, a time i bokove. Pokazali su da na listama uopće nemaju novih imena, a aferama opterećenog bivšeg ministra poljoprivrede Tihomira Jakovinu maknuli su s liste naknadno, zbog pritisaka. No zato je u 10. jedinici “preživio” HSS-ovac Stipe Gabrić Jambo, kojeg novi šef “seljaka” Krešo Beljak očito nije imao snage zamoliti da se ipak ne kandidira.

S druge strane, HDZ-ovci su svoje liste čuvali “kao zmija noge” do zadnjeg trenutka. Novi šef HDZ-a Andrej Plenković uspio je postići da na njima ne bude optužnicom opterećeni bivši ministar Božidar Kalmeta, nema bivšeg predsjednika stranke Tomislava Karamarka, koji kao da je “nestao” otkako je srušio vlastitu Vladu, ali je svejedno visokim mjestom “nagrađen” bivši ministar kulture Zlatko Hasanbegović, najkontroverzniji ministar bivše, srušene, Vlade, a na listu je Plenković ipak ponovno “ugurao” ekipu iz Hrasta.

– Previše je tu starih kadrova, čak i na listama HDZ-a, koji sada pokušava biti “novi, novi, novi, novi HDZ”. S druge strane, jasno je i da Stipe Gabrić Jambo može naštetiti Narodnoj koaliciji. Dobro je da su s lista maknuli Tihomira Jakovinu, ali im nedostaje novih lica. Narodna koalicija izgleda kao momčad koja igra s jednom te istom postavom koja ne donosi rezultate. A ne stavlja se vino novo u mjehove stare. Kao da ova zemlja nema ljude, stručne, prepoznatljive – kaže politički analitičar Dražen Lalić.

Osim lista, na izbore će utjecati i sami stranački programi. Iako će rijetko koji birač krenuti u avanturu čitanja izbornih programa, u uho bi mu moglo “uletjeti” koje zanimljivo predizborno obećanje. Pa iako se takva najčešće ne ispunjavaju bez obzira na to koja ih stranka plasirala, mnogi na to kao da zaboravljaju. Pa se tako ovih dana može ponovno čuti da HDZ ne odustaje od naknade za rođenje djeteta u iznosu od tisuću eura, a SDP obećava povećati izdvajanja za znanost i istraživanje sa sadašnjih 0,75% na 2% BDP-a.

Bit će, upozorava, komunikacijski stručnjak Krešimir Macan, i te kako važno s kojim će porukama u kampanji izaći stranke. U ovom trenutku mi, dodaje, ne znamo ni pet ključnih poruka velikih stranaka.

– Upravo poruke i spotovi u kojima se poruke vrte milijun puta mogu igrati snažnu ulogu i zato će velika pogreška biti ako stranke odustanu od TV spotova – drži Macan.

Vrlo veliku ulogu na konačne rezultate odigrat će terenski rad. O tome koliko će vlastitih birača “dovesti” na birališta 11. rujna ovisit će i o tome koliko su dobro stranke organizirane na terenu, kako su posložili svoje izborne stožere i koliko su ljudi u njima motivirani da bi se i aktivirali. Jednom riječju, vidjet će se i tko ima bolje operativce.

Prema riječima političkog analitičara Dražena Lalića, koji na rujanskim izborima očekuje nižu izlaznost birača nego na prošlim izborima, nema nikakve sumnje da će obje velike stranke, i HDZ i SDP, upravo to raditi i tu su u odnosu na ostale, kako kaže, u prednosti.

– Oni u sredini imaju problem. Ili ne znaju za koga glasati ili sumnjaju da njihova opcija neće dobiti dovoljno glasova, osim nekoliko izuzetaka poput Mosta, Živog zida i nekih regionalnih stranaka poput HDSSB-a i IDS-a, pa neće ni doći na glasanje. Mnogi bi rado glasali, ali neće jer su zbunjeni. Na prošlim je izborima ta zbunjenost bila ipak manja, a sada kada je Most pokazao svoj svjetonazor, imat će i manju prođu – kaže Lalić.

I afere koje bi mogle “curiti” u javnost mogle bi imati utjecaja na ishod izbora. Neke poput bonusa direktorima Hrvatskih šuma, bakanalija u vili Costabella... već su objelodanjene, a u samom finišu moglo bi na vidjelo izići još zanimljiva materijala. Ipak, Lalić drži da takve stvari neće imati velika utjecaja na izbore jer se većina glasača ionako već odlučila.

Tu je i negativna kampanja čiji utjecaj ne treba zanemariti.

– Negativna kampanja može imati utjecaja, ali s njom se posebno može spustiti Most. Primjerice, izjavama da je glas za Most zapravo glas za HDZ ili da je glas za pravaše zapravo glas za SDP – smatra Krešimir Macan.

Dodaje i kako bi prekretnica u izborima moglo biti “lomljenje” Mosta. Iako se ni lijevi ni desni to baš i ne usuđuju, svjesni da će im upravo Most trebati nakon izbora, ali i zato što se ne usude iz straha da im ne iskopaju još koju aferu, Macan šava da je to strateška odluka.

– Ako ne napadnu Most, Most će im krojiti sudbinu. I to je tako – naglašava Macan.

Ne treba odbaciti ni utjecaj Crkve, posebice ako dođe do postizbornog natezanja. Dovoljno se prisjetiti drame nakon prošlih izbora kada je biskup Vlado Košić porukom na svom Facebook profilu izrazio razočaranje Mostom nazvavši ih mostobranom za spašavanje SDP-a, tj. komunista.

Je li to utjecalo na promjenu odluke Bože Petrova da ne sastavlja Vladu sa šefom SDP-a Zoranom Milanovićev, već s tadašnjim liderom HDZ-a Tomislavom Karamarkom, teško je reći, ali je činjenica da je veliki obrat, za koji ni dandanas nemamo logično objašnjenje, uslijedio nakon Košićeva obraćanja.

– Nisam siguran koliko Crkva ima utjecaja na izbore. Oni precjenjuju svoju važnost. No činjenica je da je najviši kler skloniji desnom centru. Mislim da će vjerojatno šutjeti do izbora, kao što mislim i da je strategija Mosta, nećemo ni s SDP-om ni s HDZ-om, postala rizična i, ako budu previše inzistirali na tom moralnom apsolutizmu, to će im jako štetiti – smatra sociolog Slaven Letica.

Komunikacijski stručnjak Krešimir Macan s druge strane drži da će Crkva pomoći HDZ-u da se stabiliziraju njihovi glasovi, ali da će nakon izbora forsirati da se ponovi koalicija HDZ – Most. Ni za sociologa Dražena Lalića nema dvojbe za koga Crkva navija. To je, kaže, jasno i pticama.

Ne bi ‘sjeli’ biračima

– Možda će nešto i raditi na misama pred izbore u tom smjeru i možda Most i bude imao neke koristi od toga u nekim župama u 10. jedinici, ali ne previše. Ne očekujem da će otvoreno govoriti da se glasa za HDZ ili Most. Na taj bi način Crkva jako naštetila svom ugledu – kaže pak Lalić.

Slično kao i s Crkvom, ne treba zanemariti ni utjecaj predsjednice države. Iako ona po Ustavu ne smije biti članica nijedne političke stranke, svojim nastupom u Kninu u povodu Dana pobjede i domovinske zahvalnosti i Dana branitelja, u kojem se direktno obrušila na šefa SDP-a Zorana Milanovića, ipak se uključila u predizbornu kampanju.

– Želim poslati poruku onima koji su hrvatsku državu nazvali slučajnom, a ovih su dana otišli toliko daleko da su je stvorile i udbaške strukture – ova Hrvatska je stvorena voljom hrvatskog naroda i izražena golemom većinom na referendumu 1991. godine – poručila je predsjednica u Kninu i tako jasno pokazala za koga će ona “navijati”.

Da je predsjednica u kampanji govorom u Kninu odlučila pokazati svoj oblik lojalnosti HDZ-u, drži i sociolog Slaven Letica.

– Ona se time svrstala, pokazala lojalnost i HDZ-u, ali i prema novom čelniku stranke Andreju Plenkoviću iako ne vjerujem da to može puno pomoći na izborima i da će utjecati na rezultat – drži Letica.

Da predsjednica neće biti prebitan faktor koji će utjecati na izbore, drži i Dražen Lalić.

– Pada joj popularnost, odbila je od sebe veliku većinu birača lijevo-liberalnog usmjerenja. Istina je da se svrstala, i to je veliko razočarenje. Jer bi trebala biti predsjednica svih građana Hrvatske, pa i onih različitih svjetonazora. Posebno je razočaravajuće njeno licemjerstvo – pokušava biti svrstana, a da ne bude svrstana – smatra Lalić.

Jedan od bitnijih utjecaja na rezultat za sociologa Slavena Leticu jest i vrijeme održavanja izbora. Kampanja preko ljeta nezgodna je za stranke, drži Letica, ponajprije zato što je ljeto vrijeme odmora, ali i zbog činjenice da su u tijeku Olimpijske igre.

– Budu li birači morali birati između neke debate ključnih političkih figura i neke utakmice naših vaterpolista ili košarkaša, pitanje je što će izabrati – kaže Letica. I Dražen Lalić drži da bi vrijeme održavanja izbora moglo utjecati na rezultat. Jer 11. rujna, nakon sezone, ljudi će, kaže, lakše zaboraviti prošlost, pogotovo oni s mora koji će u džepovima imati i više novca nakon sezone.

– HDZ upravo i računa na tu notornu zaboravljivost – kaže Lalić.

S druge strane sam datum 11. rujna nikome od naših sugovornika nije sporan i drže da je predsjednica dobro postupila što je odredila da se izbori održe tada, a ne nedjelju prije. Škola će 11. rujna već početi i svi će biti na svojim adresama, a i kampanja u jeku turističke sezone ne bi baš dobro “sjela” biračima.

I prva debata nakon 13 godina između dvojice lidera SDP-a i HDZ-a veliki je demokratski iskorak i vjerojatno će imati utjecaja i na sam rezultat. Kao što ne treba zanemariti ni sva ostala televizijska sučeljavanja koja će uslijediti i koja su prilika vodstvima stranaka da publici upute svoje glavne poruke.

– Sučeljavanja isključivo između Milanovića i Plenkovića bitna su jer njima eliminiraju i Most, kojemu se na taj način šalje poruka da nije bitan faktor – naglašava Macan.

Ne gine nam zanimljiv mjesec

Utjecaj medija još je jedan faktor koji ne treba zanemariti. Sociolog Letica naglašava kako je jasno da su mediji skloniji novom čelniku HDZ-a Andreju Plenkoviću nego što su bili skloni bivšem predsjedniku HDZ-a Tomislavu Karamarku.

– To je neosporna činjenica i već je to veliko dostignuće. Uvijek mediji, u Europi i u SAD-u, naginju lijevo. Zanimljivo je i da sam Zoran Milanović ima neki oblik simpatije prema Andreju Plenkoviću tako da njegova dosadašnja fajterska pozicija više neće biti fajterska – kaže Letica.

U svakom slučaju jasno je da nam ne gine vrlo zanimljivih mjesec dana u kojima ćemo sasvim sigurno svjedočiti raznoraznim obratima. I na koncu vidjeti kako će stranke reagirati na sve što im se “nađe na putu” i kako će na kraju svoj rad i kapitalizirati na izborima. Ili možda neće.