Trenutačno u Kanadi broj oboljelih od koronavirusa raste, poglavito u dvije pokrajine: Quebecu i Ontariju. Proteklih se dana bilježi više od 600 oboljelih dnevno, samo u provinciji Ontariju. Smrtnost je također velika i to ponajviše u staračkim domovima i ustanovama za dugotrajnu njegu.
"Što se tiče krize u staračkim domovima zbog COVID -19, vrlo teško je zapravo dobiti službeni podatak koliko je zapravo umrlih” kaže Ružica Vujčić, socijalna radnica i psihoterapeutkinja iz Toronta. "Pronašla sam jedan podatak u Toronto Star novinama da je do 25. travnja u Ontariju evidentirano 573 umrlih osoba u staračkim domovima, a u Quebecu preko 1000 starijih osoba. Situacija je vrlo kritična, članovi obitelji su jako zabrinuti i pod stresom. Ne mogu vidjeti svoje najdraže, jer razumljivo zbog COVID-19 posjete su zabranjene", kaže.
Video: Prof. dr. sc. Nenad Ban savjetuje čega bi se građani trebali držati i nakon opuštanja mjera
Situacija je toliko teška da je vlada poslala pripadnike vojnih postrojbi u te ustanove. Mnogi zaposlenici su oboljeli, neki i umrli te je veliki problem osigurati adekvatnu njegu za oboljele u staračkim domovima.
Ova uspješna socijalna radnica rodom iz Gospića spletom okolnosti našla se u žiži koronakrize u Torontu. "Trenutačno radim u Summerville Family Health Team, to je organizacija s interdisciplinarnim timom koji uključuje profesionalne osobe koje se brinu za fizičko i mentalno zdravlje naših pacijenata. Naš tim ima liječnike opće prakse, medicinske sestre , fizioterapeute , farmaceute i socijalne radnike gdje svi zajedno radimo kako bismo pružili svim našim pacijentima što bolju medicinsku pomoć", dodaje.
Trenutno zbog COVID-19 na redovnom poslu u privatnoj praksi, Ružica provodi terapiju ili preko telefona ili preko videa, uglavnom koristeći ZOOM. “Prisutnost pandemije kod nas je stvorilo puno problema. Ukupan oboljelih u Kanadi je oko 50 000, a umrlih preko 2400. Mnogi su izgubili članove obitelji a nisu ih mogli ni dostojno pokopati. Istina ovo je potpuno nova situacija za sve nas i svi proživljavamo na svoj način. Ljudi sve više imaju problem kontrolirati stress i anksioznost u ovoj situaciji. Strah i neizvjesnost je teško kontrolirati. Svakodnevno radim s pacijentima, razgovaramo i mogu reći da su simptomi depresije i anksioznosti u porastu. Mislim da će broj ljudi koji će trebati psihološku pomoć porasti", ističe Ružica stanovište svoje struke.
"Mentalno zdravlje je jako važno i drago mi je da ovdje u Ontariju i u cijeloj Kanadi sve više radimo na tome da se stigma glede mentalnog zdravlja eliminira. Naravno to je dug process i trebat će puno vremena, ali podrška obitelji i društva u cjelini je od neprocjenjive važnosti", dodaje.
Ružica živi sa suprugom Goranom i kćerkom Tinom koja je već diplomirala biologiju i psihologiju te magistrirala u području obrazovanja. Svakog jutra zove svoju osamdesetpetogodišnju majku Luciju Devčić u Gospić, kako bi se i ona osjećala bolje. Sin Tomislav je odrastao i sam živi u svom stanu u Mississaugi.
Ružica Vujčić odmah po dolasku u Kanadu uključila se u rad hrvatske zajednice tako da je od 1994. godine predavala hrvatski jezik, povijest i zemljopis na hrvatskoj školi u Torontu, a nakon toga je bila i voditeljica nastave za strane jezike u čijem je sastavu i nastava hrvatskog jezika.
O svome profesionalnom putu ističe sljedeće:
"Po dolasku u Kanadu kao i svi imigranti tražila sam svoje mjesto u novoj sredini, tako da sam radila različite poslove, ali sam odlučila isto tako uz veliku podršku mog supruga nastaviti školovanje ovdje što naravno nije jeftino. Završila sam Gerontologiju na Humber College u Torontu i radila skoro 15 godina na različitim pozicijama oko brige za starije osobe .
Upisala sam se na Socijalni rad na Ryerson University u Torontu gdje sam i diplomirala 2014. Iste godine uz veliku podršku moje obitelji upisujem i magisterij iz socijalnog rada na Sveučilištu Windsor gdje sam diplomirala 2016 Masters of Social Work. Član sam Kanadske Asocijacije za Socijalne radnike i član Ontario College of Social Workers".
Kako se usamljenost i izolacija se reflektira na mentalno zdravlje, Ružica predlaže nekoliko strategija za lakše podnošenje tjeskobe i straha za vrijeme pandemije COVID-19:
1. Limitirati vrijeme slušanja i gledanja vijesti (najviše dva put dnevno, umjesto cijeli dan).
2. Kreirati neke nove aktivnosti ili kreirati nove rutine – naučiti nove stvari, jesti zdravo , biti fizički aktivni , socijalno aktivni (telefon ili video), čitati, plesati, slušati glazbu, moliti itd.
3. Odvojiti činjenice od straha – anksioznost obično percipira situaciju puno gorom nego što zapravo jest. Potrebno je biti tolerantniji prema nepoznatom i neizvjesnom. Pokušati se fokusirati na sadašnji trenutak.
w︆w︆w︆.︆Ki︆s︆s︆i︆a︆.︆c︆l︆u︆b