Ovo su uvjeti pod kojima će se smjeti ući u APIS i provjeravati potpise za referendum

Ministarstvo uprave jučer je poslušalo uputu premijera Andreja Plenkovića i prionulo izradi obrasca i tehničkih uvjeta po kojima će svi koji to žele moći naknadno provjeriti potpise za referendumske inicijative “Istina o Istanbulskoj” i “Narod odlučuje”. U Ministarstvu uprave kažu da će obrasce i uvjete objaviti uskoro, a neslužbeno se može čuti da će oni koji se odluče na provjeru prvo morati potpisati izjavu kojom će se obvezati na zaštitu osobnih podataka potpisnika inicijativa. U APIS-ovu sigurnu sobu neće smjeti unijeti mobitele, ali ni olovke i bilježnice, a omogućit će im se tek da pregledaju potpise koje je povjerenstvo proglasilo nevažećima i da postave pitanja članovima povjerenstva ako im nije jasno zbog čega je neki potpis odbačen.

Što bi takva naknadna provjera potpisa mogla donijeti još je nejasno, s obzirom na to da obje inicijative i dalje tvrde da su Saboru u lipnju predale više od potrebnih 374.740 potpisa, a resornog ministra Lovru Kuščevića i Vladu optužuju za netransparentnost jer im nije dopušteno da nazoče samoj provjeri pa je prilično iluzorno očekivati da će nakon naknadne provjere priznati da su bili u krivu.

Sami čistili potpise

U Ministarstvu neslužbeno govore da će se inicijative budu li i dalje imale primjedbe moći obratiti Saboru ili Ustavnom sudu, a očekuju da će se saborska procedura vezana uz referendume nastaviti već idući tjedan, bez obzira na to što su dopustili naknadni uvid u potpise. Iz inicijativa, pak, poručuju kako će se do kraja boriti da dokažu da su ispunili uvjete za referendume. Posebno im smeta to što je Vlada više od 30.000 potpisa proglasila nevažećima bez posebne specifikacije, trpajući ih sve u skupinu nečitkih. U inicijativi Istina o Istanbulskoj izračunali su i da je Vladino povjerenstvo svaki potpis u prosjeku provjeravalo samo 11 sekundi, što smatraju prekratkim.

No, inicijative bi se uskoro mogle suočiti i s istragom svog postupanja, budući da ih je HNS kazneno prijavio. Kako doznajemo, prijava ih tereti kao odgovorne za zakonito izjašnjavanje građana po Zakonu o referendumu, i to za kaznena djela nedopuštene uporabe osobnih podataka i krivotvorenja službenih isprava. HNS organizatore proziva zbog upisanih imena maloljetnika i umrlih, no navodno kopiranje potpisa prikupljenih 2014. za referendum o braku u kaznenoj se prijavi ipak ne spominje.

Referendumska inicijativa Ne damo naše autoceste uspjela je 2015. prikupiti dovoljan broj potpisa iako je tada bilo potrebno prikupiti najmanje njih 464.926. Predsjednik Nezavisnog cestarskog sindikata (NCS) Mijat Stanić kaže da su oni prije nego što su predali potpise sami pročistili liste i s njih maknuli 30-ak tisuća potpisa zbog nečitkog ili nepotpunog imena, OIB-a s premalo ili previše brojki...

Tako su predali nešto više od 530.000 potpisa, a Državni zavod za statistiku nakon njihove provjere utvrdio je da je njih 498.545 vjerodostojno. Stanić ne vjeruje da je Vlada manipulirala s potpisima te inicijative, no napominje da su oni kopirali sve liste i čuvali ih do objave rezultata, a zatim su ih uništili. Stanić kaže da u slučaju Ne damo naše autoceste vlast nije pregledavala sve potpise nego je na uzorku utvrđeno koliko ih je nevaljalo. Pri tome ističe da iz inicijative nisu ni tražili nadzor nad tom provjerom jer su imali više nego dovoljno potpisa. Za nepravilnosti pri potpisivanju inicijativa Istina o Istanbulskoj i Narod odlučuje, Stanić smatra da ako je bilo manipulacija s potpisima, onda je to posao za DORH.

Premalo u Zagrebu

Preveliki je broj mrtvih na tim listama, više od 200. Ako se mrtvi pojavljuju na listama otvara se sumnja u manipulaciju i s drugim potpisima. Ako su ti podaci prepisani sa starih lista, onda nisu samo mrtvi na njima – kaže Stanić. NCS je bio jedan od organizatora još dviju referendumskih inicijativa – protiv tzv. outsourcinga i za promjenu zakona o referendumu.

Protiv outsourcinga 2014. prikupljeno je više od 600.000 potpisa, a za izmjene zakona o referendumu 2015. nije prikupljeno dovoljno potpisa. Željko Stipić, predsjednik Sindikata zaposlenika u hrvatskom školstvu Preporod, koji je bio jedan od 17 sindikata koji je prikupljao potpise za referendum o outsourcingu, kaže da su organizatori prije predaje potpisa također pročistili liste i s njih odbacili oko 27.000 potpisa koji su bili nečitki ili nepotpuni. Nakon provjere Vlade skinuto im je još 50-ak tisuća potpisa.

Stipić se čudi kako organizatori inicijativa Narod odlučuje i Istina o Istanbulskoj nisu skenirali svoje liste prije predaje. Smatra da su napravili dvije ključne pogreške – usporedo su išli s prikupljanjem potpisa i imali su premalo štandova u velikim gradovima. Napominje da bez 130.000 potpisa u Zagrebu inicijativa ne može proći.