Iako je službena stopa inflacije (3-4%) ove godine znatno smanjena u odnosu na rekordnu 2022. godinu (iznad 10%), cijene pojedinih namirnica i ove su godine narasle dvoznamenkastom stopom, pa inflacija i rast cijena ostaje i dalje vodeći problem koji Hrvati konzistentno ističu u svim relevantnim istraživanjima u posljednje tri godine. Povodom Svjetskog dana štednje održan je okrugli stol, čiji je cilj bio davanje niza preporuka i praktičnih savjeta građanima kako lakše štedjeti i uštedjeti te kako općenito kvalitetnije i efikasnije upravljati osobnim financijama.
Željko Kardum, moderator okruglog stola, otvorio je diskusiju tezom da su danas klasična štednja i pametna kupnja uz uštede u najmanju ruku jednako bitni, kada govorimo o konceptu štednje u suvremenom društvu. Također da je uslijed obilja modela potrošnje i financijskih instrumenata za investiranje i štednju, sve bitnije biti dobro informiran i educiran kako najbolje upravljati kućnim budžetima, koji su uslijed rasta cijena i inflacije pod sve većim udarom.
„Edukacija građana je najvažnija. Iako brojne institucije imaju odjele za zaštitu potrošača, građani ne dobivaju dovoljno informacija. Prema istraživanjima, Hrvatska je po informiranosti potrošača na zadnjem mjestu u Europi, to je nešto što se ponavlja iz godine u godinu. Dodatni problem je i određena pasivnost građana, koji recenzije i iskustva o trgovcima i njihovim proizvodima čitaju tek nakon što su prevareni, a povratak neispravnog proizvoda u trgovinu ili žalbu zbog krive naplate smatraju gubitkom vremena i često uopće ne poduzimaju akciju po tom pitanju“, rekla je Ana Knežević, predsjednica Hrvatske udruge za zaštitu potrošača.
Državni tajnik Ministarstva Gospodarstva i izaslanik predsjednika Vlade RH Ivo Milatić naglasio je da je Vlada poduzela niz mjera kako bi hrvatskim građanima olakšala borbu protiv inflacije. U vrijeme najveće inflacije ograničila je cijene na osnovnim namirnicama i uvela portal za praćenje cijena na njima, subvencijama je ograničila cijene goriva i električne energije te tako spriječila još veće udare na kućne budžete građana. Istaknuo je kako je još uvijek aktivan niz mjera na snazi, koje i dalje olakšavaju građanima nošenje s inflacijom. „Vlada RH isto tako podržava sve privatne inicijative koje građanima pomažu da uštede i da se lakše nose s visokim cijenama“, rekao je.
„Postoji nekoliko načina kako trošiti pametnije. Primjerice, evidencijom svojih troškova građani smanjuju impulzivnu kupnju i lakše uočavaju gdje im odlazi novac. Na taj način uočavate koliko ste puta naručili hranu, jeli u restoranu, potrošili previše na putovanju, u izlasku… Kad vidite koliko novca trošimo na stvari koje nam nisu neophodne, shvaćate koliko možete uštedjeti i taj novac možete uplatiti u štednju. Osim toga, evidencijom troškova lakše uočavate rast cijena, kao i trgovine, restorane i druga mjesta koja najviše odgovaraju vašem budžetu“, rekao je Toni Milun, nagrađivani profesor matematike i organizator konferencije „Financijska pismenost.
Kristina Ercegović, kreatorica portala „Moj novac“ poručila je da svaki čovjek mora imati svoj novac te da je svatko odgovoran za sebe. „Svaki kupac treba tražiti vrijednost za novac. Svatko od nas mora imati svoj novac i preuzeti kontrolu nad vlastitim financijama, jer ne možemo računati da će se neko drugi pobrinuti da nam bude bolje. Na nama je da se educiramo, znanje i savjeti su dostupni, a i mi sami moramo tražiti svoja prava i načine za uštede. Zato su alati poput aplikacije 360 PROMO izrazito korisni jer nam pomažu da sami uštedimo i unaprijedimo svoje kućne budžete uz neki minimalni utrošak vremena“, rekla je Ercegović, koja je posebno je angažirana na promoviranju financijske neovisnosti žena i poticanju ženskog poduzetništva.
Josip Muller, kreator aplikacije za akcije i uštede „360 PROMO“ koju je ove godine preuzelo više od 190.000 hrvatskih građana, istaknuo je kako ta brojka pokazuje da je 360PROMO očigledno alat koji su građani prepoznali kao korisnu pomoć u doba visokih cijena i inflacije. „Aplikacija je osmišljena sa svrhom da potrošačima doista pruži brojne mogućnosti za uštedu novca i vremena – jednostavnu pretragu svih akcijskih ponuda hrvatskih trgovaca, radno vrijeme trgovina nedjeljom, mogućnost pohrane svih loyalty kartica trgovaca na jednom mjestu i još puno toga. Potrošači mogu složiti svoj popis za kupovinu i aplikacija im otkriva koji su od tih proizvoda na akciji i u kojoj trgovini. Podaci se ažuriraju svakodnevno i aplikacija je potpuno besplatna“, rekao je Muller. Iznio je i rezultate istraživanja koje se temelji na podacima korištenja aplikacije, a koje je pokazalo kako je 10 korisnika (koji predstavljaju četveročlane obitelji u prosjeku) uz ciljanu akcijsku kupovinu u dvije trgovine tjedno uspjelo uštedjeti na robi široke potrošnje u prosjeku oko 30% od redovne cijene ili oko 180 eura u mjesec dana. Na temelju tih iskustava izrađen je i „Vodič za uštede u maloprodaji“, koji građanima objašnjava kako se uz 10 minuta pripreme za tjednu kupovinu, najlakše i najviše može uštediti upotrebom ove inovativne aplikacije.
Ivana Kamenić, zamjenica izvršne direktorice Sektora za poslovanje sa stanovništvom (HPB), istakla je da je HPB prije godinu dana, 1. listopada 2023. ponudila HPB SUPER ŠTEDNJU te tako bila prva banka na domaćem tržištu koja je značajno povećala kamate na štednju i time klijentima pružila financijsku potporu i omogućila zaštitu vrijednosti njihovih sredstava te od kraja 2023. dala veliki doprinos borbi protiv inflacije u Hrvatskoj. „Najvažnije je raditi na financijskoj pismenosti, mi se kao banka trudimo educirati hrvatske građane i to ne samo starije, već i najnovije generacije. Kroz različite programe i aplikacije, ali i naglašavanje vrijednosti novca, trudimo se nove generacije obrazovati o važnosti i raspoloživim mogućnostima ulaganja i štednje“, rekla je Kamenić.
Budući da je inflacija i dalje vrlo aktualna, sudionici okruglog stola „Kako do ušteda i boljih osobnih financija?“ naglasili su važnost podizanja financijske i potrošačke svijesti i obrazovanja, što bi građanima uvelike moglo pomoći pri donošenju informiranih odluka u inflacijskom okruženju. Na kraju, „štednja nije škrtost, nego mudrost i disciplina, koja nam je potrebna da bi u današnje doba mogli normalno funkcionirati“, zaključili su.