Iseljavanje Hrvata u Austriju rast će u sljedeće dvije godine, hrvatski građani pojam „Bewerbung“ (zamolba za posao na njemačkom jeziku) pretražuju na internetu sve intenzivnije i jednako kao “zamolba za posao” na hrvatskom, što znači da se pripremaju za iseljavanje u Austriju i Njemačku.
Svaki peti tražitelj posla u Hrvatskoj raspituje se za posao u inozemstvu. A za hrvatske iseljenike u Njemačkoj često su pretraživani pojmovi “učenje njemačkog jezika”, “misa na hrvatskom”, “razvod braka”, “mirovina”, dok ne pretražuju pojmove”investiranje u Hrvatsku”, “povratak u Hrvatsku”, a ni imena Stjepana Radića, Miroslava Krleže, Tina Ujevića...
Poklapaju se službeni podaci
Neki su to od rezultata istraživanja “Praćenje migracija pristupima digitalne demografije – Što nam mogu reći Facebook i Google Trends o hrvatskim migracijama” Hrvatskog katoličkog sveučilišta (HKS) koje je podržala i partnerska institucija HKS-a, Zaklada Konrad Adenauer. Prvo takvo istraživanje pokazalo je da se podaci s Facebooka i Google Trendsa poklapaju sa službenim podacima te da pri planiranju migracije hrvatski iseljenici najčešće pretražuju pojam „posao“ i „zamolba za posao“, pa “životopis”. Preko digitalnih alata može se pratiti i stupanj integracije naših iseljenika u njemačko društvo.
– Hrvatski iseljenici na internetu najviše pretražuju stranice za učenje njemačkog jezika, što je snažna indicija da se žele što prije integrirati u njemačko društvo, ali i da se ne namjeravaju vratiti u domovinu. U pretragama interesa prva dva mjesta zauzimaju stranice na kojima se može učiti njemački. Od 2014. do 2020. pojam “Njemačka” najviše se pretraživao u Slavoniji, odnosno Vinkovcima i Slavonskom Brodu, a “posao u Njemačkoj” u Vukovarsko-srijemskoj županiji, Osječko-baranjskoj i Brodsko-posavskoj – kazao je na predstavljanju studije povjesničar i politolog s HKS-a Tado Jurić.
Pretraživanje pojma “Bewerbung” i zamolba za posao u Hrvatskoj istražio je od 2009. do 2020. i ispostavilo se da se zamolba za posao na njemačkom pretražuje jednako kao i na hrvatskom. Da iz zemlje žele otići i zaposleni, Jurić zaključuje iz toga što “posao u Njemačkoj” Hrvati pretražuju najviše u 6.30 sati i 14.50 sati, pri kraju radnog dana. Od visokoobrazovanih iseljenika podaci Linkedina pokazuju da u Njemačku idu prvenstveno liječnici i profesionalci iz STEM područja. Da će iseljavanje Hrvata u Austriju rasti u iduće dvije godine, zaključio je analizom Google Trendsa i Facebooka jer od 2019. raste pretraživanje pojma “posao u Austriji” te je veći interes građana za iseljavanje u Austriju u usporedbi s rezultatima pretraživanja pojmova posao u Irskoj i Švedskoj.
“Posao u Austriji” najviše se pretražuje u Međimurju, Varaždinu, Karlovačkoj županiji, Slavoniji, ali u zadnje vrijeme i u Splitsko-dalmatinskoj županiji zbog gubitka radnih mjesta u ugostiteljstvu. Sve više se pretražuje i pojam “prijava prebivališta u Austriji”. Iako je interes za Irsku smanjen nakon koronakrize, još ga imaju iseljenici iz Slavonije koje u tu zemlju povlače iseljenici koji su već otišli u Irsku. Prema Facebooku, u Irskoj je do 15.000 Hrvata, najviše u Dublinu i Corku, a to potvrđuju i podaci Državnog zavoda za statistiku. Osim što iseljenici u Njemačkoj pretražuju najviše “učenje njemačkog jezika”, često pretražuju i pojam “razvod” .
Raste broj razvoda
– Raste broj razvoda brakova među hrvatskim iseljenicima u Njemačkoj, taj trend bilježi i FB u rubrici „životni događaji“ i „status veze“ i Google Trends. Sam pojam „razvod braka“ za hrvatske iseljenike postaje relevantan pojam pretraživanja jer se očito pretražuje u velikom opsegu. No među pretraživanim pojmovima iseljenika nema pojma „Stjepan Radić“ koji nije dovoljno pretraživan da bi ga Google indeksirao u Njemačkoj, ni Krleže, ni Ujevića – govori Jurić, ali ima Oliver Dragojević, Severina, Thompson, a pretražuju se i pojmovi Slavonija, Lika...
Zanimljivi uvidi se dobiju, ističe Jurić, i kada se analizira pogled iz Njemačke.
– Nijemci najviše postavljaju pitanje „Jesu li Hrvati muslimani?“ te drugo po redu: “Koliko Hrvata prima socijalnu pomoć u Njemačkoj?” – kaže Jurić iako Hrvati najmanje koriste socijalnu pomoć od doseljenika.
A pojam “Hrvatska” Jurić je našao da ga na arapskom jeziku pretražuju migranti u Turskoj i BiH, vjerojatno zbog putovanja preko RH u Njemačku.
A dobro jutro, sad je to odjednom postalo problem? Već davno smo pali ispod 4 mil . stanovnika, očito se ništa neće promijeniti dok ne padnemo ispod 2 mil... Sve vlade se uglavnom bave jačanjem države, jačanjem socijalnog, dijeljenjem svakakvih prava, a niti jedna se ne bavi razvojem gospodarstva i tržišta. A tržište i jače gospodarstvo jedine su stvari koje mogu zadržati ljude ovdje... Godinama je isto, vidimo da je loše, da smjer nije dobar, no i dalje se ko pijani plota držimo istog. Sindikati državnih i javnih službi s političarima dogovaraju što i kako dalje te nas samo sve dublje guraju u ambis... Najveće postignuće ovog društva je da su primanja u javnom sektoru potpuno odvojena od rada, struke, znanja i rezultata. A taj javni sektor je potpuno odvojen od realnosti, potpuno je izgubio svoj smisao, jer više ne postoji radi pružanja usluga građanstvu, već građanstvo postoji da bi služilo njima... To je uhljebnički san...