Stručnjaci: Zamrzavanje II. stupa bilo bi katastrofalna nepravda

Još se nije stišala bura koju je izazvao profesor Ivan Lovrinović iz Mosta iznijevši ideju da uplate u drugi mirovinski stup treba preusmjeriti u proračun. Stručnjaci koje je za okrugli stol okupio znanstvenik Instituta za javne financije Predrag Bejaković složno su poručili: krpanje proračuna s 5,5 milijardi kuna od mirovinske štednje bilo bi katastrofalna nepravda prema mladim generacijama kojima je jedina šansa za sigurnost u starosti upravo ta štednja koja je zakonom proglašena osobnom imovinom.

– Analizom mirovinskog sustava vidljivo je da 60 posto umirovljenika dobiva mirovine više od uplata doprinosa što je apsurd. Tu je nepravdu kreirala država. Mirovinska reforma smanjila je deficit mirovinskog sustava za 1 posto BDP-a i to je dokaz da je bila neophodna – poručio je Željko Potočnjak, profesor na Pravnom fakultetu u Zagrebu i jedan od autora mirovinske reforme provedene krajem 90-ih godina.

I. stup i do tri puta skuplji

Deficit mirovinskog sustava kreće se oko 17 milijardi kuna, odnosno toliko su prihodi od doprinosa manji od godišnjeg troška za isplatu mirovina. Kako je to neodrživo stanje, stručnjaci upozoravaju da je osobna štednja koja leži u II. stupu jedino osiguranje budućim generacijama. Naime, od 75 milijardi kuna koliko leži u mirovinskim fondovima zarađeno je čak 25 milijardi kuna zahvaljujući logici složenog okamaćivanja što je istaknula znanstvenica Sandra Švaljek. Prosječni prinosi u gotovo 14 godina rada iznosili su oko šest posto.

– Peticiju protiv zamrzavanja uplata u II. stup potpisala sam i zato da država ne bi mogla intervenirati barem u dio sredstava nakon što je sama povećala deficit sustava povlaštenim, invalidskim i prijevremenim mirovinama – poručila je Švaljek. Kritičari sustava kapitalizirane štednje najčešće ističu da su mirovine iz prvog stupa još uvijek više od onih po kombiniranom modelu kao i da su troškovi četiri društva za upravljanje obveznim mirovinskim fondovima previsoki. U 42 godine radnog staža osoba koja ima plaću 5700 kuna u prvi mirovinski stup uplati 775 tisuća kuna, a dobit će svega 1919 kuna mirovine, a u II. stup u tom istom periodu uplatit će tri puta manje, odnosno oko 260.000 kuna, a dobit će oko 1630 kuna mirovine. Ne stoji ni argument o troškovima sustava jer rashodi Hrvatskog zavoda za mirovinsko osiguranje i društava za upravljanje mirovinskim fondovima pokazuju da HZMO troši 1,2 posto ukupne vrijednosti mirovina, dok sustav II. stupa ima gotovo tri puta niže troškove, koji iznose oko 0,42 posto vrijednosti imovine.

Za III. stup dosta i 100 kuna

S obzirom na to da nije provedena nova anketa, ponavljamo podatak prema kojem 55 posto građana ne želi intervenciju u sustav mirovinske štednje jer vjeruju da treba diverzificirati svoja ulaganja, na što su upozorili i stručnjaci za okruglim stolom. Na državi ostaje zadatak i da popularizira ulaganje u III. mirovinski stup u kojem, prema novim podacima, štedi tek 236.248 građana koji su do kraja prosinca prikupili tri milijarde kuna. Dovoljno je ulagati 100 kuna mjesečno tijekom 42 godine da se osigura mirovina i do 4200 kuna mjesečno, a zaboravlja se i da država svaku uplatu nagradi s 15 posto poticaja.

>> Zamrzavanje drugog stupa je uzimanje kredita od naše djece i to – lošeg