Vlada poništila odluku o smanjenju najvećih mirovina za 10 posto

Vlada je odlučila poništiti odluku o smanjenju najvećih mirovina, onih koje su više od 5000 kuna, za 10 posto. Ministar financija Zdravko Marić obrazložio je da su ispunjeni uvjeti za ukidanje te odluke koja je stupila na snagu 2014. godine i godišnje je u proračunu štedjela više od 300 milijuna kuna.

Marić je rekao da je BDP rastao više od tri tromjesečja zaredom, a i deficit proračuna je pao ispod tri posto, prenose 24 sata.

– Oba uvjeta su ispunjena – rekao je Marić.

U mirovinama po posebnim propisima je više od 171.000 ljudi, ali smanjenje se odnosilo samo na njih 44.364, koji su imali mirovine više od pet tisuća kuna. Ukupno će povećanje stajati državni proračun 353 milijuna kuna godišnje. Marić je naglasio da je većina osoba koje su bile pogođene smanjenjem hrvatski branitelji, a za njih 36.700, koji imaju više od pet tisuća kuna, sada će mirovine porasti 10 posto.

– Branitelji su dali svoj doprinos kada su im mirovine smanjene – rekao je Marić.

Vlada je danas također donijela odluku o rastu naknade za obnovljive izvore energije (OIE) sa sadašnjih 3,5 lipa po kilovatsatu (kWh) na 10,5 lipa po kWh od početka rujna, što će prosječan račun za električnu energiju poskupjeti oko 20 kuna mjesečno.

Ministar zaštite okoliša i energetike Tomislav Ćorić kazao je na sjednici Vlade kako se naknada za poticanje OIE nije se mijenjala posljednje četiri godine te da je financijska održivost Hrvatskog operatora tržišta energije (HROTE) u kontekstu poticanja proizvodnje iz OIE već neko vrijeme upitna.

Tom korekcijom, kako je naveo, doći će do povećanje cijene električne energije u iznosu od 22,90 kuna na prosječnu potrošnju kućanstva, no ti računi će biti manji za 5,13 kuna u odnosu na račune u isto vrijeme lani.

Također je kazao kako nakon ove odluke o povećanju naknada za obnovljive izvore u idućoj i dobrom dijelu 2019. godine neće biti potrebe za daljnjom korekcijom.

Istaknuto je i kako cijena električne energije za građane neće biti veća nego što je bila prije početka ove godine zbog Vladine odluke da se PDV za električnu energiju smanji s 25 na 13 posto (od 1. siječnja 2017.) kako bi se ublažio učinak povećanja naknade za OIE.

Prema izračunima Ministarstva zaštite okoliša i energetike, za prosječnu mjesečnu potrošnju kućanstava od 292 kWh, račun za struju s naknadom od 3,5 lipe po kWh do 31. prosinca 2016. iznosio je 294 kune (PDV 25 posto), a do početka rujna ove godine iznosi 266 kunu (PDV 13 posto).

Od 1. rujna, s povećanom naknadom za OIE od 10,5 lipa po kWh i za obveznike ishođenja dozvole za emisije stakleničkih plinova (CO2 obveznici) s 0,005 na 0,0007 kuna po kWh te PDV-om od 13 posto račun bi bio 289 kuna, što je pet kuna manje u odnosu na obračun do 31. prosinca 2016. godine.

Naknada za poticanje OIE nije se mijenjala od 2013. godine. Tu naknadu plaćaju svi kupci električne energije pa će ona i za gospodarstvo također biti povećana na 10,5 lipa po kWh.

Vlada je također donijela odluku o povećanju osnovice plaća zaposlenih u javnim službama za dva posto, a premijer Andrej Plenković ističe kako je to poruka Vlade da ni na koji način ne diskriminira zaposlene u javnim službama u odnosu na one u državnim službama, te ih pozvao na pregovore o novom Temeljnom kolektivnom ugovoru (TKU).

"Šaljem poruku svim zaposlenicima javnih službi, našim učiteljima, nastavnicima, liječnicima, medicinskim sestrama, djelatnicima u kulturi i ostalima, da je ovo poruka o podizanju osnovice plaće za dva posto, čime nastavljamo vrlo jasnu političku poruku koju smo dali i početkom godine, za vrijeme pregovora sa sindikatima, istu onu koju su prihvatili sindikati državnih službi, a bilo je riječ o povećanju od dva posto u tri navrata", kazao je premijer.

Nova osnovica za plaće za kolovoz

Nova osnovica za plaće iznosit će 5315,24 kune bruto i primijenit će se s plaćom za kolovoz koja se isplaćuje u rujnu. Sredstva, a riječ je o 150 milijuna kuna, osigurana su u proračunu.

"Jednostranom odlukom danas ne dovodimo na bilo koji način u diskriminatorni položaj zaposlene u javnim službama u odnosu na zaposlene u državnim službama", poručio je Plenković.

Pritom ističe da je njegova Vlada, iako to nije bilo predviđeno u proračunu, isplatila i božićnicu i regres, i to bez rebalansa proračuna. "To su važne poruke društvene solidarnosti koje kao Vlada kontinuirano šaljemo jer je to okosnica naše politike", dodao je.

Vlada je donijela i odluku o pokretanju pregovora o sklapanju TKU za zaposlene u javnim službama i imenovala Vladin pregovarački odbor, a ministar rada i mirovinskog sustava Marko Pavić pozvao je sindikate da odrede svoje predstavnike kako bi pregovori počeli što prije.

"Pozivamo sindikate javnih službenika da se što prije završi proces utvrđivanja njihove reprezentativnosti kako bi mogli do 1. studenog kvalitetno završiti i ispregovarati novi TKU", rekao je.

Plenković je poručio da Vlada cijeni rad zaposlenika javnih službi i ima dobru volju rješavati pitanja njihovih plaća. Nastojimo dizati standard i plaće svih onih koji rade, u skladu s realnim mogućnostima rasta hrvatskog gospodarstva i mogućnostima proračuna, kazao je i pozvao predstavnike zaposlenika javnih službi na pregovore o TKU.

Osnovano Povjerenstvo za Imunološki zavod

Vlada je donijela i odluku o osnivanju Povjerenstva za Imunološki zavod u kojem su predstavnici ministarstava zdravstva, gospodarstva, državne imovine i Grada Zagreba.

Zadaća povjerenstva je davanje prijedloga za utvrđivanje modela strateškog partnerstva između Vlade i Grada Zagreba s ciljem pokretanja proizvodnje u Imunološkom zavodu i utvrđivanja terminskog plana aktivnosti i nositelja tih aktivnosti.

Premijer vjeruje da će rad povjerenstva rezultirati boljim stanjem Imunološkog zavoda.

Žalac: Još osam ulagačkih projekata moglo bi se realizirati kroz EFSU

Ministrica regionalnog razvoja i fondova EU Gabrijela Žalac istaknula je da je Hrvatskoj već odobreno financiranje sedam projekata iz Europskog fonda za strateška ulaganja (EFSU), a da je identificirano još osam potencijalnih ulagačkih projekata koji bi se mogli realizirati u iduće tri godine.

Vlada je u četvrtak prihvatila drugo izvješće o provedbi Plana ulaganja za Europu u Hrvatskoj za razdoblje od 1. kolovoza 2016. do 31. srpnja 2017. godine, koje je napravilo Ministarstvo regionalnoga razvoja i fondova EU u suradnji s Hrvatskom bankom za obnovu i razvitak (HBOR) i nacionalnim koordinatorima za Plan ulaganja za Europu.

Plan ulaganja za Europu usmjeren je na uklanjanje prepreka ulaganjima, pružanje vidljivosti i tehničke pomoći ulagačkim projektima te pametnije iskorištavanje novih i postojećih financijskih sredstava. Cilj mu je mobilizirati ulaganja u iznosu od najmanje 500 milijardi eura do 2020. putem EFSU-a.

Ministrica Žalac istaknula je da je Hrvatskoj odobreno sedam projekata, od čega pet tijekom drugog izvještajnog razdoblja od 1. kolovoza 2016. do 31. srpnja 2017. godine. Osim toga, u izvještajnom razdoblju identificirano je osam potencijalnih ulagačkih projekata koji bi se mogli realizirati u iduće tri godine, dodala je Žalac.

Procijenjena ukupna vrijednost ulaganja koja bi se mogla potaknuti uz podršku EFSU-a ovim projektima viša je od četiri milijarde eura.

Vlada je u četvrtak prihvatila i izvješće o radu Hrvatske energetske regulatorne agencije (HERA) te o ostvarenju proračuna HERA-e za 2016. godinu. Prema tom izvješću, ukupna potrošnja električne energije hrvatskog elektroenergetskog sustava u 2016. iznosila je 17,7 TWh, što je povećanje od 0,2 posto u odnosu na 2015.

Ukupno proizvedena električna energija iz elektrana u sustavu poticanja u Hrvatskoj u 2016. iznosila je 1,7 TWh ili 9,7 posto ukupne potrošnje električne energije. Za tako proizvedenu električnu energiju u 2016. isplaćeni su poticaji od oko 1,5 milijardi kuna, što daje prosječnu cijenu energije proizvedene u elektranama u sustavu poticaja od oko 0,90kn/kWh, koja je 3,5 puta veća od godišnje prosječne cijene električne energije na hrvatskoj, slovenskoj i mađarskoj burzi električne energije.

U izvješću stoji i kako su osnovna obilježja sektora prirodnog plina nastavak trenda stvarnog otvaranja tržišta i daljnje unapređenje postojeće podzakonske regulative, kao i smanjenje cijena na veleprodajnom tržištu plina te rast pokazatelja konkurentnog veleprodajnog tržišta, što se očitovalo i u smanjenju tržišnih cijena plina. One su na veleprodajnoj razini u 2016. bile prosječno manje za 29 posto u odnosu na 2015 godinu.

Stanje u sektoru nafte, naftnih derivata i biogoriva u 2016. obilježio je blagi porast proizvodnje naftnih derivata, nastavak povećanja uvoza naftnih derivata te nastavak povećanja transportirane količine sirove nafte kroz naftovodni sustav, dok je sektor biogoriva obilježio nastavak pada proizvodnje biogoriva.

U 2016. HERA je ostvarila prihode od 26,3 milijuna kuna ili 0,66 posto manje nego 2015. godine. Rashodi su iznosili 22,46 milijuna kuna i bili su 4,26 posto veći, dok je dobit bila 3,8 milijuna kuna.