Strukovne škole moraju se snažnije povezivati s gospodarstvom

Snažno povezivanje škole s potrebama gospodarstva najbolji je odgovor strukovnog obrazovanja na potrebe europskog tržišta rada – rekao je pomoćnik ministrice znanosti, obrazovanja i sporta Vlado Prskalo na panel raspravi koja je u organizaciji Europskog doma i srednje škole M. A. Reljkovića održana u Slavonskom Brodu.

Pored uključivanja gospodstvenika, za napredak strukovnog obrazovanja važna je i promjena zakonske regulative koja je, prema njegovim riječima, već napravljena. On je podsjetio kako je ministarstvo u dvije i pol godine pokrenulo pet velikih projekata vrijednih 1,6 milijardi kuna - Zakon o strukovnom obrazovanju kojim je dana velika autonomija školama u povezivanju s lokalnim gospodarstvom, uvođenje dualnog obrazovanja, uspostava regionalnih centara kompetentnosti, nacionalni kurikulum za strukovno obrazovanje te modernizacija strukovnog obrazovanja. Prskalo je naglasio da se uvođenjem dualnog modela gospodarstvo u potpunosti uključuje u sustav obrazovanja, što znači da nema upisa učenika ako taj učenik nije našao svoje buduće radno mjesto.

– Ovi su projekti vrlo važni, jer moramo predviđati stvari koje će biti za pet ili 10 godina. Budućnost obrazovanja u Hrvatskoj je nacionalni proritet. Ljudi nam odlaze, ne mogu se zaposliti, a škole ne daju one rezultate koji se od njih očekuju – istaknuo je Prskalo.

Viša ekonomska savjetnica u predstavništvu Europske komisije u RH Judita Cuculić Župa kazala je kako Hrvatska puno zaostaje za europskim standardima, i to ne samo u strukovnom obrazovanju, već u obrazovanju općenito.

– Naši PISA rezultati su dosta loši, a cjeloživotno obrazovanje je na izuzetno niskom nivou. Samo tri posto zaposlenih se cjeloživotno obrazuje, za razliku od 11 posto u Euripskoj uniji. To je nešto što naprosto koči razvoj, koči našu konkurentnost i naprosto ne omogućava ljudima da ispune svoj potencijal na tržištu rada – kazala je Cuculić Župa.