Studenti odustaju od razmjene jer ostaju bez olakšice

Niz se pojedinaca i institucija uključio u javnu raspravu o poreznoj reformi, a kad je riječ o porezu na dohodak, odnosno oporezivanju plaća i drugih primanja među 161 pristiglom primjedbom izdvojile su se tri ključne. Najbrojniju čine građani koji se bave iznajmljivanjem apartmana te se protive povećanju paušalnog poreza na dohodak po ležaju s maksimalnih 300 na 1500 kuna.

Izuzeti Erasmus

Čvrstu poziciju zauzele su i brojne obrazovne institucije: zagrebački FER, Fakultet prometnih znanosti, Akademija dramskih umjetnosti, Institut Ruđer Bošković te Agencija za mobilnost i programe EU koji traže da se udvostruči iznos koji studenti godišnje mogu zaraditi ili dobiti kroz stipendiju a da ne izgube status uzdržavane djece. Trenutačno učenici ili studenti mogu biti olakšica za roditelje ako njihova godišnja zarada ne premašuje 15 tisuća kuna. No uz studentsku zaradu preko servisa u tu granicu ulaze i stipendije. Hrvatske se stipendije najčešće kreću oko tisuću kuna mjesečno, no ako tvrtke žele ili mogu isplatiti veće stipendije, tada studenti koji ih primaju ostaju bez statusa uzdržavane djece i njihovi roditelji plaćaju godišnje oko 6000 kuna poreza više.

Poreznici kažu da je limit postavljen jer neki vlasnici privatnih tvrtki kroz stipendiranje svoje djece izvlače novac, zbog čega, primjerice, trpe mladi koji se izbore za međunarodne stipendije. Studentima koji sudjeluju u Erasmusu, programu međunarodne razmjene, osigurani su mjesečni iznosi od 360, 410 ili 460 eura stipendije uz mogući dodatak 100-200 eura za studenta iz siromašnih obitelji. Spomenute obrazovne institucije upozoravaju da mobilni studenti na studiju provedu pet mjeseci, za što dobiju oko 2550 eura financijske potpore. Boravak u inozemstvu zbog stručne prakse prosječno traje četiri mjeseca, za što student može dobiti 2240 eura potpore.

Uz takvu potporu roditelj ostaje bez porezne olakšice. Inače, ove godine studenti mogu maksimalno dobiti 2750 eura za studij i 2400 eura za stručnu praksu. Fakulteti navode da se dodijeljena financijska potpora odnosi na pokrivanje razlike stvarnih troškova (troškovi putovanja, troškovi smještaja i troškovi hrane) u odnosu na one troškove koje bi imali kao studenti u matičnoj zemlji. Financijska potpora pokriva većinom između 50 i 75% troškova koje student ima tijekom razmjene, a razliku doplaćuje obitelj. Agencija za mobilnost anketirala je 42 visoka učilišta koja sudjeluju u provedbi programa Erasmus+ te su uočili da se smanjuje broj studentskih prijava, povećava broj odustajanja studenata od mobilnosti pa Hrvatska ne uspijeva potrošiti dodijeljena sredstva.

Prošle godine udio studentskih odustajanja varirao je između 10% i 50%, većim dijelom zbog modela oporezivanja. Hrvatska je 2017. za mobilnost studenata preko Erasmusa+ dobila oko 6,4 milijuna eura, a za ovu godinu dodijeljeno nam je gotovo 2,5 milijuna više – 8,7 milijuna eura. Uz to, očekuje se da će sredstva koja su na raspolaganju Republici Hrvatskoj za program Erasmus+ rasti 20% godišnje do 2020., a od 2021. i pokretanja novog programa povećanje bi trebalo biti još veće. Stoga se, navode obrazovne institucije, prioritetnim nametnulo izuzimanje Erasmusovih stipendija iz primitaka koji su uzimaju u obzir kod određivanja prava na osobni odbitak. Sredstva kojima se student regresira za troškove boravka na studiju izvan matičnoga sveučilišta ne mogu se smatrati oporezivim dohotkom, navode fakulteti.

Nezadovoljni poduzetnici

U Poreznoj upravi kažu da su male šanse da se uvede izuzeće za Erasmus jer sve stipendije moraju imati isti tretman. Institut Ruđer Bošković traži da država ne oporezuje plaće i druge primitke koje ostvaruju mladi znanstvenici za vrijeme studijskog boravka u inozemstvu, ako je tamo već plaćen porez. Ruđerovci upozoravaju da se od mladih znanstvenika vrlo često traži međunarodno iskustvo i barem jednogodišnja praksa u kvalitetnoj ustanovi, gdje primaju plaću koja se kod nas dodatno oporezuje.

Treća skupina primjedbi dolazi od poduzetnika koji se protive predloženom povećanju stope poreza na dohodak od kapitala temeljem dodjele ili opcijske kupnje dionica s 24 posto na 36 posto, čime se dodijeljene dionice tretiraju kao plaće. No njima se ukida plaćanje doprinosa pa će, vele u Poreznoj, za osobe kojima tvrtke dodjeljuju dionice ili udjele porezna obaveza biti slična. No članovi uprave koji nisu u radnom odnosu plaćat će više. Nezavisni hrvatski sindikati traže da se poveća iznos dnevnice jer se sadašnja od 170 kuna nije povećavala od 1998. Pravobraniteljica za djecu predlaže da se djeci koju uzdržavaju očuh ili maćeha vrati status uzdržavane djece.