Radovi na višenamjenskom kanalu Dunav-Sava dugom 60-ak kilometara koji bi spajao Dunav u Vukovaru i Savu kod Slavonskog Šamca i čiji su radovi već počeli kod Babine Grede, morat će malo zastati dok se investitori ne dogovori što dalje - graditi u ovoj fazi kanal u cijeloj dužini ili proširiti vukovarsku luku.
- Budući da je Hrvatska od 1. srpnja punopravna članica Europske unije, pruža nam se mogućnost da novcem fondova EU, a ne iz državnog proračuna, izradimo studiju opravdanosti ovog projekta što nam je, na koncu, i obveza. Naime, ulaskom u EU, više nije dovoljna samo građevinska dozvola već i studija isplativosti. Tom studijom, kojom ćemo se baviti do jeseni, trebala bi pokazati da li je u ovom trenutku opravdano i isplativo graditi kanal u cijeloj dužini ili bi bilo isplativije sada obaviti radove na mjestu na obali Dunava gdje počinje kanal, proširiti vukovarsku luku i stvoriti infrastrukturne uvjete temeljem kojih bi mogli početi gradnju kanala s dunavske strane. Kod Babine Grede, Hrvatske vode su izgradile 14 kilometara na trasi budućeg kanala, ali manjeg profila, a ti se radovi, vjerojatno i nastavljaju. Ti su radovi, iako na trasi kanala, sada u funkciji navodnjavanja i melioracije oko 500 hektara okolnih poljoprivrednih površina - kaže Miroslav Ištuk, ravnatelj Agencije za plovne putove Vukovar dodajući kako će načiniti studije opravdanosti i za druge projekte kojim će se natjecati na fondove EU.
Prema predračunima od prije godinu i pol, projekt kanal Dunav-Sava koji će se graditi u četiri faze, koštao bi nešto manje od milijardu kuna, a imao bi veliku prometnu važnost jer će put do Jadrana skratiti za preko 400 kilometara i osnažiti važnost hrvatskih luka te pridonijeti navodnjavanju polja i regulaciji poplava u tom dijelu Slavonije.