Njemačka kancelarka Angela Merkel idejom o stvaranju “prave” europske vojske iznenadila je europsku javnost premda je riječ o staroj ideji i viziji. Očito da se političke okolnosti u novije doba u Europi mijenjaju, a očito je da europski lideri žele ambicioznije vratiti se jačanju internih veza zemalja EU.
Ideja o udruženoj europskoj vojsci, nadalje, slatki su zvuci i za europske divove vojne proizvodnje, poput Airbusa, primjerice, i koji bi slijedom te “vizije” sigurno osigurali veći prihod no kada EU članice NATO-a nabavljaju uglavnom oružje proizvedeno u SAD-u. Ne treba međutim očekivati da bi sastavljanje takve vojske u budućnosti bilo upereno protiv NATO-a. Merkel je, stoga za ovu “viziju” dobila odmah i političku potporu.
Pogledajte video o europskoj vojsci:
Britanci protiv te suradnje
– Oduševljeni smo što su i francuski predsjednik i njemačka kancelarka u razmaku od samo nekoliko dana javno podržale ideju o vojsci EU, koju je prvi, prije četiri godine, iznio predsjednik Europske komisije Jean-Claude Juncker. Radimo na tome i drago nam je da sada oko toga postoji i prava politička atmosfera – rekao je jučer glasnogovornik EK Margaritis Schinas, dan nakon što je kancelarka Angela Merkel u Europskom parlamentu poručila da treba “raditi na viziji da jednog dana imamo stvarnu europsku vojsku”.
Što to znači? Merkel nije govorila o detaljima, kao ni francuski predsjednik Emmanuel Macron kad je o tom istom govorio prošloga tjedna, no čini se da su oboje svjesno odabrali upravo to – široku političku poruku jednoj ideji, bez detalja, kako bi ostavili Komisiji i državama članicama da osmisle detalje tog puta prema stvaranju vojske EU.
– Poziv da se izgradi europska vojska više je simboličke naravi. To je iskaz političke volje da se stvori efikasna zajednička, najprije vanjska, a onda poslije toga i sigurnosna i obrambena politika. Samo stvaranje te vojske, a pogotovo njezina moguća upotreba, vrlo je, vrlo dalek put – smatra Jozo Radoš, hrvatski zastupnik u Europskom parlamentu i bivši ministar obrane. Put je dug, i nije sigurno da će vojska EU ikad postojati jer EU je zajednica suverenih država, a ne federacija poput SAD-a. A osim toga, većina država članica EU već su saveznice u najmoćnijem vojnom savezu svijeta – NATO-u.
No, s druge strane, s izjavama Macrona i Merkel te s Europskom komisijom, koja je već počela raditi na jačanju zajedničke obrambene politike EU, nema sumnje da u ovom trenutku postoji veća no ikad prije politička podrška viziji vojske EU. Analitičari se slažu da su tri razloga za takvo ozračje. Prvo, izlaskom Velike Britanije iz EU odlazi država članica koja je najviše blokirala svaku mogućnost rasprave o obrambenoj suradnji kroz EU (Britanci su uvijek govorili da za to postoji NATO).
Drugo, Donald Trump u Bijeloj kući poljuljao je dojam Europljana da se uvijek mogu pouzdati u američki sigurnosni kišobran kroz NATO. Trump je stvorio novi dojam da taj kišobran može biti otvoren, a može biti i zatvoren u vremenima kiše i oluje. I treće, Francuska i Njemačka očajnički pokušavaju naći dodirnu točnu s koje će krenuti u zajedničku reformu produbljenja EU.
>> Pogledajte kako je bilo na vojnoj vježbi Velebit 18
Premda iz Hrvatske još nije bilo službenih reakcija na vizije o europskoj vojsci, valja očekivati da ćemo ovdje primjenjivati tzv. realpolitiku. Podrška na političkoj razini stvaranju vojske koja je još uvijek tek na razini vizije, ne bi nas puno stajalo. Hrvatska i sada sudjeluje u jednoj EU obrambenoj grupi i za to ima pripravnu postrojbu u snazi jedne satnije, dakle riječ je o formaciji od 100 do 150 pripadnika kopnene vojske. Ta postrojba, međutim, u isto se vrijeme broji i kao postrojba na raspolaganju za operacije NATO-a.
Borbene grupe EU postoje
U Hrvatskoj shvaćaju pojačani interes politike, a i vojnih industrija Njemačke i Francuske koje nakon Brexita svakako žele početi raditi na ojačavanju jedinstva EU, pa to čine i na vojnom planu, osnivanjem zajedničkih vojnih postrojbi, uglavnom za tzv. brze intervencije. Započet je i zajednički njemačko-francuski projekt stvaranja tenka nove generacije. Njihovim se vojskama u tome pridružuje i vojska Nizozemske, pa i to govori da te zemlje očito čine jezgru buduće europske vojske.
Dok se te aktivnosti ne prebace s političkog papira u realnost, Hrvatska treba gledati svoj interes. A on je, od trenutka ulaska u NATO, 2009. vezan uz to partnerstvo. Strateški vojni partner Hrvatske broj jedan trenutačno je SAD, koji je HV-u donirao vojne opreme i naoružanja u iznosu većem od pola milijarde dolara. Te je osigurao nabavu gotovo novih vojnih sustava po izuzetno povoljnim cijenama.
Vojne nabave za HV iz EU znatno su manje, od poslova vrijednih spomena valja istaknuti tek nabavu 14 vrlo malo rabljenih “pametnih” haubica Panzerfaust 155 mm iz Njemačke. Nove jake vojne nabave rabljenih zrakoplova F-16 Barak upućuju na jačanje novog vojnog strateškog partnerstva u trokutu Hrvatska – Izrael – SAD.
O viziji nove europske vojske malo se zna, no neke se konture ocrtavaju. Ubuduće SAD i NATO ne bi, primjerice izravno s Hrvatskom ili bilo kojom zemljom članicom iz Europe izravno dogovarale sudjelovanje u NATO misiji u Afganistanu, nego bi se za to dogovarali putem zapovjedništva eurovojske. EU zapravo želi ojačati svoju političku moć, pa misli postati i vojni čimbenik, a ne “samo” gospodarski.
No do toga je dug put, zato se i u govoru gospođe Merkel govorilo o “viziji”. Europska je komisija pokrenula i inicijativu PESCO, kao stalnu strukturiranu suradnju u obrani država članica, kojoj se pridružila i Hrvatska. Inače, postoje borbene grupe EU, ali dosad nisu bile nikamo upućene jer je za to potrebna jednoglasna odluka Vijeća EU, dakle svih država članica.
>> Pogledajte na kojim se sve lokacijama održavala vojna vježba Velebit 18
Bravo za Hrvatsku treba ostati uz naše američke saveznike ,ta EU vojska će se raspast kao jna ako se napravi.Još nam treba da se ukine Hrvatska vojska pa da opet ostanemo bez oružja ako bude nova agresija na Hrvatsku u slučaju raspada EU vojske kojom bi zapovjedali stranci.