“Ovo je prva sintetska stanica dosad stvorena” – izjavio je pionir genetike Craig Venter. Poslije pet godina istraživanja i 30 milijuna potrošenih dolara, Craig Venter sa svojom skupinom znanstvenika stvorio je, objavljuju svjetski mediji, umjetan život i učinio još jedna korak u razotkrivanju tajni života i uopće nastanka života! Craig Venter, genetičar i vlasnik tvrtke Celera Genomics, koji je prvi na svijetu sekvencirao ljudski genom, na projektu umjetnog života radio je u kalifornijskoj tvrtki Synthetic Genomics Inc (SGI), koju je osnovao i koju vodi.
>>Vatikan o umjetnoj stanici: Ovo je dokaz ljudske inteligencije!
Roditelji - računala
Istraživači su prvo dešifrirali genom bakterije Mycoplasma mycoides – uporabom “sintetske mašinerije” kemijski su stvorili kopiju genoma.
- Čim smo uspjeli ubaciti svoj sintetski kromosom u stanicu domaćina, dobili smo nov, različit organizam – rekao je dr. Venter u razgovoru za BBC. Nova bakterija replicirala se više od milijun puta, pri čemu su sve kopije imale umjetni, sintetski DNK koji ih je kontrolirao. Novi oblik života nazvao je Syntia.
- Ovo je prvi put u povijesti da sintetski DNK posve kontrolira stanicu. Prvi put na našem planetu postoji organizam kojem je roditelj – računalo - rekao je također dr. Venter. Dio znanstvenika nada se da bi sintetski stvorene bakterije jednog dana mogle proizvoditi prirodna goriva te spojeve korisne u izradi cjepiva, možda i apsorbirati stakleničke plinove i upijati ugljikov dioksid. Tvrde i to da će im ova metoda pomoći u razumijevanju funkcioniranja života. Kritičari, pak, kažu, da su potencijalne koristi od sintetskih organizama precijenjene. Dr. Hellen Wallace iz Genewatch UK-a, organizacije koja prati razvoj tehnologije u genetici, tvrdi:
– Ako oslobodite nove organizme u okoliš, činite mnogo više štete nego koristi. Ne znate kako će se ponašati u okolišu. Venter se igra Boga, ali on nije Bog nego čovjek i ponaša se kao čovjek i pokušava vratiti svoj novac uložen u ovu tehnologiju.
Zaštita patenta
– Oduševljen sam projektom, ali ne slažem se da je ovime sintetiziran život nego je samo sintetiziran funkcionalni genom, koji je potom ubačen u bakterijsku stanicu iz koje je izvađen njezin vlastiti genom. Od svega je najljepše to što je definiran najmanji broj gena nužnih za normalno funkcioniranje stanice. Nadam se da kompanija Craiga Ventera neće dobiti pravo da patentom zaštiti “sintetski život“ i postane primjerice “Apple sintetskog prava na život“ – komentirao je prof. dr. Slobodan Vukičević.
Prof. dr. Ivan Đikić ističe da je Venterov uspjeh golem tehnološki napredak jer omogućuje sintezu genoma bilo koje stanice u laboratoriju. Dobili smo potencijal stvaranja mikroorganizama koji će se moći rabiti i u medicini za stvaranje virusa koji će se ciljano usmjeriti za uništavanje bolesnih, pa i tumorskih stanica – komentira prof. dr. Ivan Đikić. A na pitanje o mogućim opasnostima, Đikić kaže:
– Za sada je stvoren genom. Ovakva se istraživanja jednostavno moraju obavljati u laboratorijima koji su pod nadzorom, poštuju samo etičke norme i zakone jer se samo tako otkrića mogu iskoristiti na dobrobit ljudi, a neće se zloporabiti za bolesne ideje. Da je, prije svega, riječ o fascinantnu tehnološkom pothvatu, smatra i prof. dr. Miroslav Radman:
– Zna se da je moguće sintetski DNK ubaciti u praznu stanicu i da na kraju sintetski DNK upravlja ponašanjem nove stanice. Još je 2003. složen virusni genom s oko pet i pol tisuća slova DNK, a sada je Venter uspio složiti bakterijski genom, odnosno više od milijun slova DNK. Uspjeh je kompleksna tehnološka realizacija, a ne znanstveno otkriće. Napominje i da je impresioniran vještom prezentacijom znanstvenoga rada:
– I u tome se vidi koliko mi Europljani u odnosu prema Amerikancima moramo učiti kad je riječ o znanstvenom PR-u koji postaje izuzetno važan, posebno u približavanju znanosti široj zajednici.
Zanimljivo i vrlo pohvalno Ne sumnjam u plemenite namjere Craiga Ventera, ali sve ovo se lako izmakne kontroli i jedna umjetno generirana “super bakterija“ može imati i neželjene efekte i ukoliko dođe do bjega tog materjala iz laboratorijiskih u prorodne uvjete mogli bi imati katastrofu biblijskih razmjera. 1867 je isto tako jedan znanstvenik patentirao svoj proizvod i namjera mu je bila da olakša rad ljudima u rudnicima, vrlo plemenita zamisao, zvao se Alfred Nobel i patentirao je dinamit. No sada smo tu gdje jesmo i neka se vjernici ne uvrjede, ali ako do sada nije bilo Boga, sada ga ima, jedino ne znamo kave su mu namjere.