Sučević o hrvatskim slučajevima u 'Pandori': Imamo tajne kanale kako sakriti

Gotovo 12 milijuna dokumenata procurilo je u najvećem razotkrivanju podataka o poreznim oazama diljem svijeta. Ovaj pothvat međunarodnog konzorcija istraživačkih novinara nazvan "Pandorini dokumenti" bio je tema i večerašnje emisije Otvoreno.

Na pitanje koliko bi toga moglo biti iz Hrvatske, osim slučaja sina ministra Radovana Fuchsa, ekonomski analitičar i stručnjak za krizni menadžment Danko Sučević kaže da je iznenađen koliko malo toga je izašlo. 

- Moglo bi biti jako jako puno. Bojim se da mi imamo prizemnije metode. Imamo tajne kanale kako sakriti. Kod nas je dovoljno imati dvojno državljanstvo, možda izađu nekakvi "Međugorski papirići". Posao s offshore tvrtkama je cvjetao krajem prošlog stoljeća. To je bio recimo vrhunac. Međunarodna zajednica, ali prvenstveno SAD su se jako obrušile na njih i poslovanje s njima je puno složenije. Poslovanje s njima nije samo po sebi nelegalno. Ono što je karakteristika offshore tvrtki je da je ponekad moguće sakriti identitet i porezi su niski. 

Dodaje da su tri komponente zašto netko ide otvarati offshore tvrtku. Da se manje poreza plati, pranje novca ili korupcija. To su nekakvi razlozi za otvaranje offshore tvrtki.

Dr. sc. Gordan Akrap, stručnjak za informacijske znanosti i komunikologiju, kaže da danas podaci cure jednostavno jer živimo u digitalnom svijetu u kojem nema apsolutne sigurnosti.

- To je jednostavno jedan način poslovanja, možete ga koristiti u legalne ili nelegalne svrhe. Pitanje je države i pojedinaca koji misle da takav način poslovanja više nije prihvatljiv i onda dolazi do curenja podataka, navodi Akrap, dodajući da tvrtke koje se time bave moraju uložiti značajna sredstva u sigurnost.

Na pitanje zašto to rade političari, sportaši, estradnjaci, prof. dr. Luka Brkić kaže da im je zajednički nazivnik da to puno zarađuju i žele zadržati što više, a platiti što manje poreza. 

- To je naprosto svojstveno nama ljudima. Riječ je o visini primanja i o bogatstvu. Zašto dolazi do poreznih evazija vezano je za kvalitetu institucija države. Ako veliki dio građana smatra da  ta država nije prijatelj građana, ako smatra da je u segmentu poreza velika nepravda, da ide na ruku bogatijima umjesto manje bogatima, pitanje je gotovo časti da u toj utakmici državu uspijete prevariti i izbjeći porez da sačuvate dio imovine koja po vašem sudu pripada vama, a ne državi - smatra Brkić.

Među dokumentima se spominju i dva imena značajna za Europsku uniju - bivši premijer Velike Britanije Tony Blair i češki premijer Andrej Babiš.

- Europska komisija priprema novi prijedlog okvira poreznih paketa koji će do kraja godine izaći van, doći će na razmatranje državama članicama. Međutim, puno manje se priča o tome da postoje zemlje unutar EU u kojima se plaćaju mali porezi, a ne naziva ih se javno poreznim oazama, evo mogu spomenuti Irsku ili Luxembourg. Tu se registriraju velike kompanije koje na kraju krajeva uzimaju novac EU-a - kazao je S druge strane imamo i druge slučajeve, a to su slučajevi pranja novca, rekao je Tihomir Vinković, vanjskopolitički komentator HRT-a. 

Govoreći o praćenju tijeka novca, Akrap je rekao i da treba znati da ovolike količine informacija ne izlaze slučajno.

- Postoje brojni međunarodni sporazumi koji jamče potrebu za međunarodnom pravnom pomoći gdje je pokušava ući u trag novca, pogotovo novca koji se koristi u organiziranom kriminalu, terorizmu, nasilju itd. - kazao je.

Pad Facebookovih servisa

Na pitanje što se dogodilo danas s Facebookom, Akrap odgovara da je to nešto dosad neuobičajeno.

- Svim aplikacijama u vlasništvu Facebooka znalo se dogoditi na pojedinoj lokaciji u određeno vrijeme prestanak rada. Po ovome što sada vidimo, prestale su s radom sve njihove aplikacije na globalnoj razini - kaže Akrap.

Upitan znači li to da je u pitanju hakerski napad, dodaje:

- Ne bih isključio jedan ozbiljni sigurnosni incident. Znamo da su ozbiljna tvrtka koja ulaže ozbiljno u vlastitu sigurnost i da su ovako pali iziskuje ozbiljnu analizu.