Tri mjeseca nakon najave uvođenja prekovremenog rada u sudove, Ministarstvo je pravosuđa priredilo prijedlog pravilnika o prekovremenom radu, koji bi idućeg tjedna trebao biti donesen. Prema prijedlogu, koji još treba proći konačnu provjeru, suci, zemljišno-knjižni službenici i službenici u sudskom registru trgovačkih sudova za prekovremeni rad javljali bi se dobrovoljno. Prihvaćat će se ponude samo onih sudaca i službenika koji i inače ispunjavaju normu, odnosno suci koji odrađuju okvirna mjerila. Da bi prekovremeni rad bio priznat, suci i službenici morat će prebaciti mjerila za najmanje 30 posto. Prema postotku prebačaja bit će i plaćeni, pa će tako onaj tko prebaci mjerila za, primjerice, 35 posto, dobiti i 35 posto veću plaću. Za suce općinskih sudova 30 posto nosit će oko 2400 kuna veću plaću, a za suce županijskih sudova više od 3000 kuna. Zamjenik ministrice pravosuđa Miljenko Kovač kaže da je novac za to osiguran, a kako naknada za prekovremeni rad izgleda privlačna, zacijelo vredniji suci neće propustiti priliku. Suci će se u prekovremenom radu morati pozabaviti najstarijim predmetima, onima koji su prvi primljeni.
Sudac Vrhovnog suda Damir Kos ocjenjuje kako uvođenje prekovremenog rada može stvari pokrenuti i dovesti do smanjenja broja zaostalih predmeta, ali i upozorava kako je potrebna vrlo pažljiva priprema.
- Bilo bi nedopustivo da svaki spis bude jednako vrednovan, jer su predmeti vrlo različiti. Zato je nužno detaljno razraditi kriterije vrednovanja - kaže sudac Kos.
O prekovremenom ili dvosmjenskom radu u sudovima govorio je još Miroslav Šeparović kad je bio ministar prije šest godina i kad su zaostaci prvi put prešli milijun predmeta... No, i tada se Vladimir Gredelj u ime sudačke udruge oštro usprotivio dvosmjenskom radu koji, prema njegovu mišljenju, priliči radnicima, ali ne i sucima, a u međuvremenu problemi sudstva sve su veći, a zaostatak premašuje 1,1 milijun predmeta. I danas Gredelj govori protiv uvođenja prekovremenog rada, navodeći da je tu riječ samo o kozmetičkim promjenama, te da hrvatskom pravosuđu trebaju korjenite reforme. No, što bi te korjenite reforme trebale biti, Gredelj ne otkriva ni sada... Slično kao i s prekovremenim radom događalo se, primjerice, i s prebacivanjem ostavinskih rasprava javnim bilježnicima. O tome se, kao o načinu rasterećenja sudova nespornim predmetima, govori barem šest-sedam godina, ali je ostvarenje neprestano odgađano i tek sada u proceduru ide novi zakon o nasljeđivanju. Nešto sporije ide s prijedlogom novoga zakona o parničnom postupku, koji se također priređuje i o čemu se također govori godinama...
S. Perica