Suci pod opsadom: SDSS ne pušta jamstvo za svoja tri zastupnika

Predsjednica Ustavnog suda Jasna Omejec i više ustavnih sudaca pod neviđenim su pritiskom i prijetnjama ne bi li ostavili na snazi Ustavni zakon o nacionalnim manjinama. Te informacije dobili smo u samom Ustavnom sudu, a one govore da pritisak dolazi mahom iz kruga Samostalne demokratske srpske stranke (SDSS), a da HDZ, koji je s njima u koaliciji, na sve to žmiri.

Konkretno se navodi da se predsjednici i pojedinim ustavnim sucima prijeti javnim difamiranjem, da se već dulje vrijeme spominju prijave i lobiranja u Bruxellesu kojima bi se dužnosnike Vijeća Europe i Europske unije uvjerilo u to da se Srbe diskriminira u Hrvatskoj, što bi stvorilo probleme pri monitoringu i konačnom ulasku Hrvatske u EU.

Odluka u petak

Navodno je uza sve to predsjednica Ustavnog suda Jasna Omejec dobila poruku da zaboravi na karijeru u Europskom sudu za ljudska prava. Uskoro se, naime, otvara natječaj za suca toga suda u Strasbourgu, a J. Omejec, kako tvrde upućeni, ispunjava uvjete i ima ambicije za prelazak u europsko sudovanje.

Sve se to događa zbog zakona koji je od veljače na preispitivanju u Ustavnom sudu, a sporan je način na koji bi saborske zastupnike trebali birati pripadnici nacionalnih manjina. Po njemu bi samo manjine zastupljene s manje od 1,5 posto imale dvostruko pravo glasa, ali bi zato SDSS imao zajamčena najmanje tri saborska zastupnika.

Ukine li Ustavni sud, kao što se to već dulje vrijeme najavljuje, takve odredbe, to će značiti da bi se na izbore išlo po starom, odnosno po propisima koji su vrijedili na izborima 2007. godine.

U Ustavnom sudu nije bilo nikakve službene reakcije na informacije o pritiscima i prijetnjama. Neformalno su nam potvrđene, ali smo za izjavu "on the record" zamoljeni pričekati do petka, kada će se održati posljednja sjednica Ustavnog suda prije ljetne stanke i dati konačna ocjena o (ne)ustavnosti spornih zakona.

Prijedlog za ocjenu ustavnosti Ustavnog zakona o pravima nacionalnih manjina i Zakona o izboru zastupnika za Hrvatski sabor podnijeli su, podsjetimo, GONG, HHO te Srpski demokratski forum.

Dok su se primjedbe GONG-a i HHO-a uglavnom svodile na to da su Srbi u neravnopravnom položaju naspram ostalih manjina (jer manjine zastupljene s manje od 1,5 posto imaju dvostruko pravo glasa), Srpski demokratski forum obrušio se na SDSS.

Smatraju da je HDZ donio takav zakon da bi se upravo SDSS-u, kao članu vladajuće koalicije, zajamčila najmanje tri zastupnika na štetu ostalih srpskih stranaka.

Pupovac: Nema pritiska

Stvar je u tome što Srbi (a njih je više od 1,5 posto) svoje zastupnike biraju samo posredovanjem općeg biračkog prava, a osiguravaju im se najmanje tri mandata koji se temelje na uspjehu stranačkih ili nezavisnih lista srpske manjine, i to u svim izbornim jedinicama. Takva pravila igre rezervirane zastupničke mandate daju upravo SDSS-u, dok ostale srpske stranke ostaju na margini.

– Ustavni je sud neovisno tijelo i on mora neovisno, bez obzira na sve, samostalno procjenjivati i donositi odluke – rekao je predsjednik SDSS-a Vojislav Stanimirović.

– Mi želimo da Ustavni zakon o nacionalnim manjinama ostane na snazi, no ne znam da bi itko iz središnjice stranke pokušao utjecati na ustavne suce – tvrdi Stanimirović i dodaje da će, ako Ustavni sud ukine sporni zakon, Sabor morati u jesenskom zasjedanju donijeti novi.

Milorad Pupovac, koji je u veljači, zajedno s predstavnikom talijanske manjine Furijem Radinom, poslao opsežno pismo predsjedniku Ivi Josipoviću, premijerki Jadranki Kosor, predsjednici Ustavnog suda J. Omejec, predsjedniku saborskog Odbora za Ustav Vladimiru Šeksu i Vesni Pusić kaže da on kao zastupnik nacionalne manjine godinama djeluje pod političkim pritiskom. Usto, dodaje da mu nije poznato da bi se na Ustavni sud vršili pritisci.

– Zanima me kako bi uopće tako častan sud mogao biti pod pritiscima?! – znakovito se pitao Pupovac.

Dragan Zelić iz GONG-a pak kaže da su nedopustivi pritisci na Ustavni sud i dodaje da bi ustavni suci trebali javno reći tko na njih vrši pritisak.