ZAGREB - Haško suđenje trojici hrvatskihgenerala Anti Gotovini (52), Ivanu Čermaku (58) i Mladenu Markaču 52), optuženima za zločine počinjene tijekom Oluje, počinje u utorak ujutro, šest i pol godina nakon podizanja prve optužnice u predmetu, uvodnim riječima tužiteljstva, a dan ranije održat će se posljednje predraspravno ročište.
Pravila o postupku i dokazima Haškog suda dozvoljavaju obrani da iznese uvodne riječi odmah nakon tužitelja ili ih odgodi do početka izvođenja svojih dokaza. Nakon uvodnih riječi tužitelji će izvesti svoje prve svjedoke čiji identitet još nije poznat.
Suđenje će voditi tročlano sudsko vijeće kojem će predsjedati stalni sudac Haškog suda Nizozemac Alphons Orie, a uz njega će biti i zimbabveanska sutkinja Elizabeth Gwaunza te letonski sudac Uldis Kinis.
Sudac Orie je na statusnoj konferenciji početkom ove godine iznio plan trajanja suđenja po kojem bi obje strane trebale izvesti dokaze za ukupno 14 mjeseci. Tužitelji bi svoje dokaze trebali izvesti za oko 200 sati, a ne za 550 koliko su sami planirali te su slijedom toga dobili nalog suda da skrate izvornu listu od 138 predloženih svjedoka. U tu matematiku Orie još nije uračunao vrijeme potrebno za rješavanje raznih proceduralnih pitanja, koje je na nekih suđenjima odnijelo i do 20 posto radnog vremena, kao ni vrijeme koje koriste suci za postavljanje svojih pitanja ili izvođenje svjedoka suda a koje se ne može oduzimati nijednoj od strana u postupku.
Do sada je malo poznato koje će sve svjedoke tužitelji izvesti. Zbog obveze da ranije najavljuju ekspertna svjedočenja zna se da bi na klupe za svjedoke trebala izaći tri ekspertna svjedoka - vojni stručnjak tužiteljstva Belgijanac Reynaud Theunens koji će govoriti o funkcioniranju zapovjedanja u Oluji, nizozemski topnički časnik Harry Konings koji će govoriti o upotrebi topništva u Oluji i umirovljeni britanski general-bojnik Andrew Pringle koji će govoriti o obilježjima zapovjedanja prema doktrini hrvatskih vojnih snaga.
Prema predraspravnom podnesku tužiteljstva koji je objavljen prije gotovo godinu dana tužiteljstvo će svoju tezu o postojanju udruženog zločinačkog pothvata dokazivati tzv. predsjedničkim transkriptima uključivši onim s brijunskog sastanka održanog 31. srpnja 1995. Odgovornost trojice generala dokazivat će dokumentacijom iz hrvatskih vojnih i policijskih izvora, dokumentacijom i iskazima bivših zapovjednika UN-a i promatračke misije EZ-a, iskazima neposrednih svjedoka i svjedočenjima i izvješćima nevladinih udruga za zaštitu ljudskih prava.
Glavni tužitelj u predmetu je Amerikanac Alan Tieger.
Generala Gotovinu zastupaju američki odvjetnici Luka Mišetić, Greg Kehoe i Payam Akhavan, generala Čermaka Britanci Stephen Kay i Andrew Cayley a generala Markača zagrebački odvjetnik Goran Mikuličić i Amerikanac Tomislav Kuzmanović.
Odvjetnik generala
Gotovine - Luka Mišetić
Gotovina je uhićen 7. prosinca 2005. na Kanarima i odmah prebačen u haški pritvor u Scheveningenu gdje će dočekati početak suđenja. Generali Čermak i Markač dobrovoljno su se predali 11. ožujka 2004. a u prosincu iste godine pušteni su da čekaju početak suđenja na slobodi. Čermak je kratkotrajno zadržan u pritvoru prije godinu dana zbog kršenja uvjeta boravka na privremenoj slobodi kao i Markač koji je vraćen u Haag koncem prošle godine također zbog kršenja uvjeta boravka na privremenoj slobodi.
Trojica generala na svojim prvim pojavljivanjima pred Haškim sudom izjasnili su se da se ne osjećaju krivima, kao i kasnije kada su njihove optužnice dijelom mijenjane i objedinjene u zajedničku.
Višegodišnji predraspravni postupak obilježio je sukob odvjetničkih timova koji je kulminirao kada su troje odvjetnika - Miroslav Šeparović, Čedo Prodanović i Jadranka Sloković isključeni zbog sukoba interesa. To je bio i jedan od razloga odgode početka suđenja izvorno zakazanog za svibanj prošle godine jer su dvojica optuženih Čermak i Markač trebali odabrati nove odvjetnike koji su se trabali uhodati u predmet.
Također, u okviru ovog predmeta pred Haškim je sudom podignuta najveća istraga protiv novinara zbog nepoštivanja suda, o čijim se rezultatima danas ništa ne zna. Naime, u svibnju prošle godine više je hrvatskih medija objavilo sadržaj tajnog aneksa optužnice u kojem je bilo imenovano sedam osoba kao sudionika zajedničkog zločinačkog pothvata, a nakon toga je u zagrebački ured ICTY-ja pozvano u okviru istrage više od deset novinara.
(Hina)