Željku Dolačkom, bivšem voditelju Službe organiziranog kriminaliteta PU zagrebačke, odbijen je zahtjev za uvjetnim otpustom, a odbijena mu je i žalba na tu odluku. On u poluotvorenom odjelu u Kaznionici u Lepoglavi služi kaznu od šest godina zatvora, koju mu je 1. veljače 2019. izrekao zagrebački Županijski sud, a tu je presudu 23. studenog 2020. potvrdio Vrhovni sud. Kaznu treba odslužiti 19. prosinca 2024., a s obzirom na to da je do sada u zatvoru već proveo oko četiri i pol godine, smatrao je da zadovoljava uvjete za uvjetni otpust, pa ga je zatražio. No zahtjev mu je odbio Županijski sud u Varaždinu, pa se Dolački žalio, a tu žalbu sada mu je odbio Visoki kazneni sud (VKS).
VEZANI ČLANCI:
Dolačkog se teretilo da je fingirao provalu u svoj ured, kako bi prikrio da su iz sefa u tom uredu nestali novac i zlato koji su bili oduzeti u raznim kriminalističkim obradama. Prema optužnici on je i novac i zlato, vrijedno najmanje 3,3 milijuna kuna, zadržao za sebe, a tijekom pretrage njegove kuće, nakon što je uhićen, ni novac ni zlato nisu nađeni. Po presudi mu je oduzeto i 3,3 milijuna kuna. U zahtjevu za uvjetnim otpustom, Dolački je naveo da mu je po izlasku iz zatvora osiguran prihvat jer bi živio kod majke, naveo je da postoji i mogućnost da ga se nadzire uz pomoć električne nanogvice, isticao je da je branitelj i dragovoljac Domovinskog rata, smatrajući da su to sve okolnosti zbog kojih mu se uvjetni otpust treba odobriti. No s tim se nije složio prvo Županijski sud u Varaždinu, a kasnije i VKS koji je obrazložio i zašto.
- Imajući u vidu preostali, neizdržani dio kazne zatvora koji je velik u odnosu na ukupnu kaznu od šest godina te cijeneći odnos zatvorenika prema počinjenom kaznenom djelu (i dalje ga negira), kao i negativno mišljenje kaznene ustanove, nisu ispunjeni uvjeti za otpust zatvorenika s izdržavanja kazne zatvora - naveo je VKS.
VEZANI ČLANCI:
Kada mu je izrečena kazna od šest godina, u obrazloženju presude navedeno je kako je istina da je on do tog trenutka bio neosuđivan, no da se od visoko pozicioniranog policijskog službenika neosuđivanost i očekivala te stoga to nije trebala ni biti olakotna okolnost. Otegotnim mu je bilo cijenjeno što je svojim postupkom nanio sramotu policiji koja je zadužena za sprečavanje kriminalnih aktivnosti.
- Njegov postupak ima utjecaj i na povjerenje građana u tu instituciju. Način počinjenja kaznenog djela u kojem je podmetao materijalne dokaze radi odvraćanja istrage prema sebi upućuje na određen stupanj drskosti i potpuno nekritičan odnos prema počinjenom djelu - navodi se u obrazloženju presude.
Dolački je u travnju 2021. podnio ustavnu tužbu, kojom je tražio ukidanje nepravomoćne i pravomoćne presude. Potom je koji mjesec kasnije, nadopunio ustavnu tužbu, predloživši podizanje zahtjeva za zaštitu zakonitosti. Smatrao je da mu je povrijeđeno pravo na pravično suđenje i pravo na obrazloženu sudsku odluku. U ustavnoj tužbi naveo je kako Vrhovni sud nije ocijenio njegove brojne žalbene navode, a žalio se na neprihvaćanje njegovih dokaza, pogrešno utvrđeno činjenično stanje...Naveo je da su mu postupanjem Vrhovnog suda narušena temeljna ljudska prava i slobode. No Ustavni sud mu nije dao za pravo, obrazloživši da je Vrhovni sud njegove žalbene prigovore ocijenio neosnovanima jer je u njima ponovio sve što je prigovarao i tijekom suđenja. Dolački je tvrdio da su neki dokazi prikupljeni protiv njega na nezakonit način, no sudovi su utvrdili da je riječ o zakonitim dokazima, a i ustavna tužba mu je odbijena.