SUH prihvaća da se umirovljeniku isplati 100 kuna kao akontaciju

Sindikat umirovljenika Hrvatske s velikim razočarenjem uočava da je Vlada pokazala nedostatak socijalne odgovornosti odbijanjem da odmah odmrzne mirovine, iako joj je poznato da je udio bruto mirovina u bruto plaćama prema metodologiji EU pao na samo 27,8 posto (a ne na 40%, kako to prikazuju službene hrvatske statistike), poručuju iz SUH-a.

Nakon dvije godine odgode zakonskog usklađivanja mirovine su realno pale ispod granice rizika od siromaštva, gdje je potonulo oko 80 posto umirovljenika, podsjeća Stjepan Krajačić, predsjednik SUH-a, dodajući da od svog zahtjeva ne odustaju. Upravo ih toliko, dodaje, ima prosječnu mirovinu od 1600 kuna, pa SUH i dalje traži da se ukine Zakon o odgodi usklađivanja te da se mirovine usklade i za razdoblje od 1. siječnja do 31. prosinca ove godine.

– Iako ne odustajemo od tog zahtjeva, SUH prihvaća prijedlog da se svim umirovljenicima isplati jednokratna pomoć od 100 kuna, prihvaćajući je kao akontaciju za usklađivanje u ovoj godini, a ne kao odštetu za neusklađivanje. Iako se spomenuta isplata već unaprijed politizira, SUH drži da sa sindikalnog gledišta treba podržati svaku pomoć osiromašenim umirovljenicima – poručuje Krajačić.

Osvrćući se na prijedlog izmjena Zakona o obveznim i dobrovoljnim mirovinskim fondovima, SUH pozdravlja što ga je Vlada izradila jer time će se konačno ispraviti nepravda prema približno 1200 umirovljenica koje su otišle u mirovinu kao osiguranice II. stupa te ostvarile mirovine niže i od 1100 kuna od onih koje bi imale da su ostale samo u I. stupu. Osobito pozitivnim drže što će prilikom odlaska u mirovinu biti omogućen prijelaz u I. stup svakome tko je u trenutku ulaska u II. stup 2002. godine imao između 40 i 50 godina (oko 95 tisuća zaposlenih).

SUH je zadovoljan i što je time djelomično ispravljena diskriminacija žena u mirovini, barem u dijelu koji „proizvodi“ II. stup svojim rodno različitim anuitetima. Zadovoljni su i prihvaćanjem njihova zahtjeva da dodaci na mirovine tzv. novih umirovljenika za oko 300.000 korisnika budu sastavnim dijelom mirovina, čime će se, kažu, ojačati socijalna i psihološka sigurnost tog dijela umirovljeničke populacije. Ujedno će se time omogućiti i redovito oporezivanje tog dijela mirovina.