HDZ-ov saborski zastupnik Damir Habijan u petak je deplasiranim ocijenio oporbeno dovođenje u pitanje financiranja putem EU fondova, ističući kako već postoje četiri razine kontrole te da Europski revizorski sud nije utvrdio nijednu grešku u 14 velikih hrvatskih projekata.
"Dovoditi u pitanje i sumnju financiranje putem EU fondova je doista deplasirano u ovom trenutku", kazao je Habijan komentirajući inicijativu SDP-a i Kluba zeleno-lijevog bloka za osnivanje istražnog povjerenstva koje bi ispitalo kako funkcionira povlačenje novca iz europskih fondova.
Istaknuo je kako već postoje četiri razine sustava kontrole korištenja sredstava iz EU fondova - na razini ministarstava, zatim Agencije za reviziju sustava provedbe programa Europske unije, revizija Europske komisije i Europski revizorski sud.
Taj je sud, napomenuo je, prošloga tjedna predstavio izvješće po kojemu u 14 velikih projekata u Hrvatskoj nije utvrdio nijednu grešku.
"Ne vidim razloga da se politika upliće, mi vjerujemo u institucije i domaće i europske koje su uspostavljene u sustavu kontrole trošenja sredstava EU fondova", naglasio je Habijan.
Video - Sve afere Gabrijele Žalac: Mercedes, vozačka, vjetroelektrane...
Ustvrdio je kako Hrvatskoj, da nešto nije u redu, sigurno ne bi bila isplaćena prva akontacija iz Nacionalnog plana oporavka i otpornosti u iznosu od 818 milijuna eura.
Inače, saborski klubovi SDP-a i Zeleno-lijevog bloka najavili su u četvrtak da će, potaknuti aferom 'softver', inicirati osnivanje istražnog povjerenstva koje bi ispitalo kako funkcionira financiranje i povlačenje novca iz fondova Europske unije.
Predsjednik SDP-a Peđa Grbin rekao je kako je afera i uhićenje Gabrijele Žalac, članice Predsjedništva HDZ-a i bivše ministrice regionalnog razvoja i fondova EU, otvorila brojna pitanja funkcioniranja institucija.
Potpredsjednica Europske komisije Dubravka Šuica nije u petak željela komentirati slučaj bivše ministrice europskih fondova Gabriele Žalac.
"Europska komisija ne komentira slučajeve pod istragom bilo nacionalnih ili europskih tijela", rekla je Šuica novinarima nakon sudjelovanja na sjednici saborskog Odbora za poljoprivredu.
Potpredsjednica Komisije ne misli da bi Hrvatskoj zbog tog slučaja mogao biti uskraćen neki novac iz europskih fondova. "Osobno, ne vjerujem u to".
"Ali nam je stalo da se naš novac troši sukladno pravilima", naglasila je.
Šuica je prije toga na saborskom odboru predstavila viziju EK za ruralna područja.
Od gotovo tri milijarde eura predviđenih Višegodišnjim financijskim okvirom (VFO) za ruralni razvoj u Hrvatskoj, dosad je tek 288 milijuna, kazala je Šuica, potpredsjednica Komisije za demografiju i demokraciju.
“Građane je potrebno informirati o europskim fondovima i mogućnostima njihova kombiniranja” rekla je Šuica.
Šuica govorila je o strategijama unaprjeđenja života u ruralnim područjima Hrvatske i drugih zemalja članica Europske unije vodeći se pojmovima demografije i demokracije.
Geografski, 80 posto EU-a su ruralna područja, a u njima živi samo trećina europskog stanovništva.
Mogućnost da se život u tim krajevima oplemeni i razvije Šuica to naziva "golemim potencijalom" za EU i za Hrvatsku.
Podjela na ruralno i urbano najveća je podjela u Uniji i "radimo na tome da se te podjele smanje", kazala je.
Odlučili smo uložiti u ta područja kako bi građani ondje živjeli jednakim standardom kao u urbanim dijelovima, naglasila je.
Govoreći o Ruralnom paktu, Šuica ističe potrebu suradnje nacionalne, regionalne i lokalne razine uprave, te suradnje svih politika, od poljoprivredne, preko kohezivne, do socijalne i zdravstvene.
To je važno jer se projekti na ruralnim područjima financiraju iz različitih fondova, rekla je.
"Nema jedne jedinstvene politike koja se može baviti ruralnim područjima, to nije samo poljoprivreda" jer se na ruralnim područjima mogu kreirati i mnogi drugi poslovi.
"A nema nijedne politike koja se može smišljati a da se u obzir ne uzmu demografski trendovi", dodala je.
Pod demografskim izazovima ruralnog stanovništva navela je odlazak mladih u inozemstvo, te nisku stopu nataliteta, slabu povezanost i nedostupnost usluga, te je istakla važnost demografske, ali i digitalne i zelene tranzicije.
Naglasila je važnost informiranja ruralnog stanovništva o postojanju fondova, te mogućnosti njihovog kombiniranja i poticanja svih dionika na iskorištavanje tih sredstava.
"Uskoro ćemo izdati vodič, na europskoj razini, kako bi građani mogli saznati kako kombinirati i koje sve fondove mogu iskoristiti".
Di će je komentirat. Mogla bi je samo falit. Jasno joj je koja je od njih dvi gora.