U Hrvatskoj je registrirano 83 tisuće obrtnika koji uz sebe zapošljavaju oko 105 tisuća ljudi, dakle, od obrta danas živi oko 200 tisuća Hrvata, rekao je ministar obrta Gordan Maras predstavljajući danas u Hrvatskom saboru prijedlog novog Zakona o obrtu.
Važeći Zakon o obrtu je donesen 1993. godine i od tada se više puta mijenjao i upravo tu leži motivacija da se napiše novi zakon, kazao je Maras.
- Ono šta obilježava obrt proteklih godina, kao i gospodarstvo u cjelini je kriza, odnosno smanjenje broja obrtnika. I zbog toga smo posebno obratili pažnju na neke izmjene kako bi se ljudi sa što manje rizika upuštali u djelatnost obrta. S obzirom da je do sada obrtnik odgovarao cjelokupnom imovinom i praktički za 30 tisuća kuna duga mogao ostati bez kuće, novina u zakonu je odgovornost obrtnika za obveze nastale u obavljanju obrta. Radi se o tome da je zakonom izuzeta ovrha na nekretnini nužnoj za stanovanje i radionici ili poslovnog prostora u kojem obrtnik obavlja svoju djelatnost, a koja mu je osnovni izvor prihoda – objašnjava Maras te dodaje kako ta formulacija u Zakonu pokriva skoro 99% obrtnika u Hrvatskoj što znači da će većina hrvatskih obrtnika u ovom slučaju biti zaštićena kako se ne bi dogodilo "da je netko zbog malog duga u nemogućnosti nastaviti gospodarsku djelatnost ili ne dao Bog da ostane bez krova nad glavom, šta se već dešavalo. Tijekom 2012. godine provedeno je 4.784 ovrha na nekretninama građana u RH, od čega je, procjenjuje, preko 300 obrtnika. Sljedeća novina tiče se ostvarivanja prava iz sustava socijalne sigurnosti, odnosno pravo obrtnika koji zatvori obrt da ostvaruje prava na Zavodu za zapošljavanje, kao i njegov zaposlenik. Od 2009. do 2013. odjavljeno je preko 50 tisuća obrta, a procjenjuje se da se godišnje zatvara oko osam tisuća obrta koje će se zaštiti ovom novinom u zakonu.
Uz ostale izmjene, posebnu raspravu je pokrenula odluka da se standardizira komorski doprinos.
- Mi u Vladi mislimo da nije pošteno da se komorski doprinos razlikuje do tri puta od jednog grada do drugog grada. Znači da u jednom gradu košta 40 kuna, a u drugom gradu 150, 160, a obrtnik, nit' ga pita itko išta, nit' ima izbora. Znači, htjeli smo postaviti određene standarde za koje procjenjujemo da će pomoći komorskom sustavu da bude efikasniji bez ambicije da se miješamo u bilo kakve interne odnose. To će rasterećenje biti 25 do 30% u odnosu na ono što su obrtnici plaćali do sada – nastavlja Maras te upozorava kako nije naplaćeno preko 300 milijuna kuna komorskog doprinosa u Hrvatskoj, kojeg se inače godišnje prikupi nešto ispod 100 milijuna kuna.
- Alternativa tome bi bila da idemo na dobrovoljno uplaćivanje tog doprinosa, odnosno dobrovoljno članstvo i da država onda daje potpore, kao što daje potpore razvojnim agencijama i poduzetničkim centrima, udruženjima obrtnika. Znači dva su moguća načina, jedan je standardi, transparentnost, dostupnost svima i ujednačenost i manje parafiskalno opterećenje i drugi je način dobrovoljno pa tko želi će se aktivirati i učlaniti u Obrtničku komoru, tko ne želi neće. Znači, to su dva načina koja jedina mogu biti, a zasad idemo sa standardiziranjem doprinosa – kaže Maras.
HDZ-ov Josip Đakić zamjerio je ministru što nije uvažio niti jedan od devet napisanih stranica prijedloga Hrvatske obrtničke komore.
- Da ste vidjeli što to znači izjednačavanje sporednih djelatnosti s obrtom zasigurno bi prihvatili prijedloge Obrtničke komore i tako i definirali taj pravni status. No ovim prijedlogom zakona daje se fizičkoj osobi mogućnost obavljanja svih obrtničkih djelatnosti bez ograničenja čime se isto pravno i faktički izjednačuje s obrtnikom, a da nema status obrtnika. To je zapravo nedopustivo, a lista koja je bila napravljena sigurno definira to što su to dopunska zanimanja ili kućna radinost i tako je trebalo sigurno i ostati. Smatramo da niste dovoljno pročitali primjedbe Obrtničke komore koju ste ignorantski odbili na ovih 9 stranica koje su napisali – kritizirao je Đakić, na što je Maras odgovorio kako on nikoga ignorantski ne odbija već razgovara sa svim obrtnicima.
HDZ-ov Ivan Šuker primjetio je kako bi, govoreći o ovrhama imovine obrtnika, konačno trebalo definirati što je to imovina za obavljanje obrtničke djelatnosti i da se na taj način izjednače obrtnici i pravne osobe.
- Otvarate niz mogućnosti za malverzacije. Jer kažete, u članku 36. da obrtnik odgovara za svoje obveze kompletnom imovinom. I onda poslije toga kažete, ovrha se ne može izvršiti na prostoru za stanovanje. E to je ono što se ovim zakonom treba razlučiti. Treba se razlučiti što je imovina obrta, što je ono što služi za obavljanje obrta, a što je nešto u čemu čovjek živi. I to je ono što vam i obrtnici sami predlažu – komentirao je Šuker.
I predsjednika HSS-a Branka Hrga zanimalo je kako se moglo dogoditi da, nakon javne rasprave na koju se ministar poziva, Hrvatska obrtnička komora pošalje zastupnicima devet stranica primjedbi na predloženi zakon.
- Nešto mi tu ne štima. U toj javnoj raspravi je sigurno moglo puno toga biti riješeno, usuglašeno, stavljeno u zakon na opće zadovoljstvo i obrtnika, naravno i potrošača i svih onih koji trebaju dići ruku za ovaj zakon. Evo ja vas molim jedno dodatno pojašnjenje, otkud vam sada toliko primjedbi ako ste u javnoj raspravi dobili dobru potporu i veliku potporu hrvatskih obrtnika – zanimalo je Hrga, a Maras je opet ponovio kako je on dobio primjedbe područnih obrtničkih komora koje je uvažio, ali niti ne očekuje da će baš od svih dobiti podršku za svoj prijedlog.
Laburist Branko Vukšić vjeruje kako bi članstvo u HOK-u, ali čak i u HGK trebalo biti dobrovoljno, pogotovo ako je točna informacija koju je Maras rekao – da 74 posto obrtnika nikada nije koristilo usluge HOK-a, iako svi moraju biti članovi te komore.
- Govorili ste o tome da je 50 tisuća obrtnika zatvorilo obrt. Sasvim sigurno da su zatvorili zbog toga što imamo parafiskalnih nameta. Jedan od parafiskalnih nameta je sasvim sigurno i članarina u obrtničkoj komori. Zbog čega nametati nešto, puna usta su slobode i ovoj Vladi i svim vladama puna usta slobode, a onda propisujete da mora nešto biti obvezatno pa taman vi ne koristili. To je isto kao da kažete da morate platiti autocestu Zagreb-Rijeka ali da ju ne koristite – rekao je Vukšić, a Maras je dodao kako bi dobrovoljno članstvo značilo da bi se obrazovni dio HOK-a morao prebaciti na Ministarstvo obrazovanja, odnosno strukovne škole i Agenciju za strukovno obrazovanje.
HDZ-ov Goran Marić se, kao i njegovi kolege, protivi uplitanju države u komorski doprinos.
- Sloboda tržišnog natjecanja podrazumijeva slobodu izbora. Hoće li se netko udruživati ili neće to nije pitanje Vlade, to nije pitanje države, to je pitanje onih koji se žele udružiti ili ne. I molim vas to poštujte. Zašto regulirati i nametati nešto što netko želi, a možda i ne želi. To isključivo mora biti na dragovoljnoj osnovi, a koliko će netko plaćati ili neće sam će odlučiti želi li biti član. A država neka brine o naplati poreza i svih potraživanja koje traži, a ne o naplati Hrvatske gospodarske komore i o naplati Obrtničke komore. To neka bude posao same Obrtničke komore – smatra Marić.
Od nekoliko stotina parafiskalnih nameta, zašto se država uhvatila baš komorskog doprinosa, zanimalo je HDZ-ovog Domagoja Ivana Miloševića, a njegovu kolegicu Anu Lovrin je zanimalo zašto država ne regulira doprinose svih komora koje u Hrvatskoj postoje, kad je već krenula s HOK-om.
- Ne zaboravimo, imamo Poljoprivrednu komoru, Gospodarsku komoru, farmaceutsku, liječničku, niz komora u kojima bi bilo zaista interesantno također provesti istraživanje koliko se članstva služi tim uslugama komora kao što ste to proveli u Obrtničkoj komori. Ali naravno da vi nećete i da se bojite odrediti da udruženje bude na dobrovoljnoj bazi zato što na ovaj način, evo tu čitamo članak 80. gdje ima preko 20 zadaća komora, pola od tih zadaća su zapravo zadaće koje su državni poslovi i državne ovlasti i one se financiraju iz komorskog doprinosa. Dakle, državne poslove zapravo plaćaju obrtnici iz svog komorskog doprinosa. I sada kada smanjujete i ograničavate komorski doprinos bilo bi zanimljivo da imamo neku procjenu koliko košta obavljanje tih poslova koji su zapravo državni poslovi prenijeti na komoru kao javne ovlasti – zanimalo je Lovrin.
>> Šuker: Ovo podsjeća na onu 'na drumu dobiješ, na ćupriji izgubiš'