'U Domovinskom ratu sudjelovala je samo jedna legitimna vojska'

Nakon 23 godine od rata ovo je prva Vlada koja se uhvatila u koštac s ovom teškom, zahtjevnom i vrlo osjetljivom problematikom, rekao je ministar branitelja Predrag Matić predstavljajući jutros u Saboru prijedlog Zakona o pravima žrtava seksualnog nasilja u Domovinskom ratu.

Objasnio je da su svi zahtjevi međunarodnog prava ugrađeni u ovaj zakon koji obuhvaća žrtve iz razdoblja od 5. kolovoza 1990. do 30. lipnja 1996. godine.

– Zakon se primjenjuje na osobe koje su preživjele seksualno nasilje u Domovinskom ratu na državnom području Hrvatske ili tijekom zatočeništva u neprijateljskom logoru i zatvoru izvan Hrvatske i koje su u vrijeme počinjenja imale prebivalište i državljanstvo RH. Počinitelji su zločina sve vojske koje su sudjelovale u Domovinskom ratu – kaže Matić te dodaje da prava pokrivena ovim zakonom obuhvaćaju psihosocijalnu pomoć, primarnu pravnu pomoć, zdravstvenu pomoć, obavezno i dopunsko zdravstveno osiguranje, medicinsku rehabilitaciju, godišnji liječnički sistematski pregled, smještaj u veteranske centre (uskoro se otvara prvi u Lipiku), novčanu naknadu te druga novčana prava.

Posebni zakon

Novčana prava ostvaruju se po posebnom zakonu koji se tek treba donijeti u roku od godine dana od stupanja na snagu ovoga zakona.

– Sredstva fundacije osigurat će se iz državnog proračuna, ali i donacija međunarodnih organizacija i država jer neki naši prijatelji iz Europske unije i svijeta zainteresirani su za osnivanje fundacije. Druga prava ostvaruju se iz proračunskih sredstava Ministarstva branitelja – tvrdi Matić.

Nekoliko oporbenih zastupnika kritiziralo je odredbu zakona prema kojoj su "u isti koš" stavljeni i agresori i naši branitelji kao potencijalni počinitelji silovanja u ratu. Tako je HDZ-ov Ivan Šuker zamjerio ministru termin da su počinitelji zločina sve vojske koje su sudjelovale u Domovinskom ratu.

– U Domovinskom ratu sudjelovala je samo jedna legitimna vojska – tvrdi Šuker, a njegova stranačka kolegica Nada Murganić rekla je da će HDZ podržati ovaj zakon te je pozdravila njegovo donošenje jer se njime priznaje status žrtve seksualnog nasilja, ali i to da je to seksualno nasilje ratni zločin koji je nastao kao dio vojne taktike.

– Zakonom trebamo priznati pravo na redovnu novčanu rentu budući da se velika većina žrtava nalazi u vrlo teškom materijalnom položaju kako bi im se omogućilo podmirivanje troškova života i koliko toliko vratilo u kvalitetan nastavak života – kaže Murganić te podsjeća da je žrtvama teško uopće priznati što im se dogodilo jer su stigmatizirane, a priznanje dodatno otežava i činjenica da njihovi zločinci i dalje slobodno šeću pored njih.

DORH je, dodala je, evidentirao 67, a procesuirao samo 15 počinitelja ovog zlodjela.

– Smatramo nužnim da se izmijeni termin Domovinski rat u naslovu jer se ostavlja dojam da je Domovinski rat uzročnik seksualnog nasilja i bez spomena oružane agresije na RH koju su proveli i provodili JNA, Srbija, Crna Gora i dio pobunjenih Srba u Hrvatskoj, što je jasno ovaj Dom precizirao u preambuli Deklaracije o Domovinskom ratu. Zato predlažemo da se zove "prijedlog Zakona o pravima žrtava seksualnog nasilja za vrijeme agresije na RH u Domovinskom ratu" – traži Murganić.

HNS-ova Vesna Sabolić smatra da se naziv zakona ne može mijenjati jer on izravno govori o problematici o kojoj je riječ.

– Mislim da ništa ne može ugroziti ugled ili umanjiti značaj Domovinskog rata, rat je rat, znamo da postoje žrtve i upravo zbog toga što o tome i treba govoriti, treba govoriti o strahotama rata mislim da ovaj naziv treba ostati – tvrdi Sabolić.

Ratni zločin

HDZ-ova Antu Babića pak zanima kakva smo mi to zemlja koja bi priznala status žrtvi, a da počinitelj ne bi bio osuđen?

– Pretpostavljam da je to obvezujuće za Državno odvjetništvo, progon počinitelja kaznenih djela. Mislim da bi to tako trebalo biti – kaže Babić.

Uoči početka sjednice zastupnicima su članice Udruge žena u Domovinskom ratu dijelile knjige i film sa svjedočanstvima žrtava silovanja u Domovinskom ratu.

Mi smo zastupnike dobro upoznali s činjenicom da je ovdje riječ o ratnom zločinu. Kroz našu knjigu i film žene iznose svjedočenja, dakle riječ je o teškom ratnom zločinu i mislim da oni danas mogu uložiti amandmane koji će ispraviti loše strane ovog zakona jer ovaj zakon ne predviđa novčane naknade nego predviđa da će se to raditi nekim budućim zakonom – kazala je predsjednica Udruge Marija Slišković te dodala da očekuje da će zastupnici imati senzibilitet prema žrtvama, ali prije svega prema pravdi i da će unijeti amandmane u kojima će biti određeno obeštećenje žrtvama onoliko koliko imaju civilizirane zemlje.

– Na primjer, Norveška isplaćuje 150 tisuća kuna, ne mogu reći da je Bosna i Hercegovina sređenija od Hrvatske, ali ona žrtvama isplaćuje 2200 kuna (mjesečno). Dakle, mi tražimo da se ponašamo bar poput zemalja koje su to već učinile. Tako da smo u amandmanu zatražili taj minimum od 150 tisuća kuna obeštećenja, što ne pokriva sve ove godine sredstva koja bi žene dobivale da je postojao taj zakon i tražimo minimum od 2500 kuna mjesečno, dakle nešto malo više od Bosne i Hercegovine, koju se ipak smatra slabijom zemljom u vezi sa standardom i svime. Mi smo ipak jedna europska zemlja i to je zaista minimum – objašnjava Slišković te dodaje kako je žalosno da Hrvatska nije napravila konkretna istraživanja o stvarnom broju žrtava, pa joj je o brojevima teško govoriti.

– Državno odvjetništvo govori o nekakvom istraživanju o 59 slučajeva silovanja, no ako postoji slučaj muškarca s Manjače koji o tome svjedoči, onda sigurno nije jedini na Manjači koji je silovan. Dakle to su prešućene brojke, a s druge strane imamo i informacije koje govore o 200 do 240 djece rođene nakon silovanja. Kako to da je 59 silovanja izrodilo 200 do 240 djece? Vrlo neodgovorno i neozbiljno ponašanje za jednu vrlo, vrlo ozbiljnu ratnu situaciju – kritizira Slišković.

>> Matić: Silovanje u ratu bit će ratni zločin za koji nema zastare

>> Pogledajte dokumentarni film SUNČICA o ženama žrtvama silovanja u Vukovaru