Nakon zimske stanke, saborski zastupnici vraćaju se u Sabor idući tjedan, odnosno u srijedu kada počinje nova sjednica.
Na dnevnom redu nalaze se 102 točke, a jedna od njih su i ustavne promjene koje ipak nisu izglasane tjedan prije Božića na izvanrednoj sjednici Sabora budući ih je u posljednji trenutak stopirao HDSSB tražeći dodatno vrijeme za kvalitetniju javnu raspravu. Nije jasno koliko će sada trajati taj proces rasprave o ustavnim promjenama kao ni kada bi se novi Ustav mogao izglasati.
Na današnjoj sjednici Predsjedništva Sabora upravo je HDSSB-ov Josip Salapić jedini i pokrenuo temu o ustavnim promjenama te pozvao sve saborske klubove zastupnika, nezavisne zastupnike, predsjednika RH te stručnjake da još jednom na javnoj raspravi koju organiziraju 28. siječnja u Saboru rasprave predloženi tekst ustavnih promjena.
"Želimo Ustav i želimo konsenzus u Saboru"
- Želimo Ustav i želimo konsenzus u Saboru i pozivamo sve stranke, pa i HDZ da se uključe u ove ustavne promjene jer po nama pitanja budućeg teritorijalng ustroja Hrvatske, referenduma, načina kako će se donositi zakoni u Saboru te pitanje općenito funkcioniranja hrvatske države trebaju biti predmet ustavnih promjena za koje je potrebno da se uključi stručna javnost i stranke – kazao je Salapić dodavši da je HDSSB stopirao "božićne" izmjene Ustava zbog bolje budućnosti Hrvatske.
- Nismo htjeli nasjesti na neke dnevno-političke teme, a svjesni smo da su to bili Perković i Zakon o pravosudnoj suradnji s jednom članicom EU, a to nam govore događanja u Hrvatskoj posljednjih dana. Smatrali smo da građani Hrvatske i Hrvatska ne smiju biti taoci nikoga imenom i prezimenom i da pravosuđe Hrvatske i pravosuđe članica EU treba biti pitanje odvojeno od dnevne politike i zato smo stopirali ustavne promjene. Pitanje pravosuđa, zločina i ubojstava treba se rješavati tamo gdje je za to mjesto, a mjesto je u pravosuđu, sudovima i eventualnoj odgovornosti onih koji su počinili određene oblike teških ubojstava – tvrdi Salapić.
Očekuje da bi se Ustav mogao promijeniti tek krajem veljače
Na pitanje ne bi li se izmjenama Ustava prije 1. siječnja i prije nego što je na snagu stupila primjena Europskog uhidbenog naloga omogućilo jasnije postupanje sudova, odnosno ne bi postojala dilema je li nastupila zastara ili ne, Salapić kaže da bi za Hrvatsku bilo dobro da jedinstveno pravosuđe funkcionira na jedinstveni način prema svim osobama koje su eventualno počinile kaznena djela.
- Mi ćemo se zalagati za to da se u ovom Ustavu donese konsenzus i da se ne događa ovakva pravna zavrzlama i nešto što prije svega ne može protumačiti i onaj koji takve odluke donosi. To nije dobro za budućnost Hrvatske – odgovorio je Salapić očito govoreći o različitim definicijama zastare u slučaju Perković te u slučaju Mustač. A ta dva slučaja, dodao je, nemaju veze s HDSSB-ovom podrškom ustavnim promjenama, za to su im, zaključio je, bitni samo kvalitetna javna rasprava te konsenzus svih stranaka. Očekuje da bi se Ustav mogao promijeniti tek krajem veljače.
Predsjednik Sabora Josip Leko kazao je da je, iako nije potegnuo pitanje ustavnih promjena na sjednici Predsjedništva, taj proces i dalje otvoren te da su svi pozvani da se uključe u raspravu.
- Nikakvi razlozi nisu otpali za donošenje promjena Ustava RH – tvrdi Leko te dodaje da je vrlo važno riješiti pitanje zastare teških ubojstava kako bi svi zločinci mogli biti procesuirani pred sudovima, te referendumske procedure.
"Sabor se ne bavi konkretnim slučajevima"
Na pitanje može li se, u slučaju ukidanja zastare za teška ubojstva u Ustavu, ponovno odlučivati o onim europskim uhidbenim nalozima koji su odbijeni baš zbog zastare ili bi jednostavno ta zastara jednom utvrđena vrijedila i ako se promjeni Ustav, Leko nije imao konkretan odgovor.
- Sabor se bavi zakonskim okvirima, a ne konkretnim slučajevima niti kako će ga interpretirati nadležne institucije, prema tome, načelno ćemo utvrditi, nadam se, da nema zastare za teška kaznena djela ubojstva – tvrdi Leko koji se nije htio upustiti u tumačenje pozicije DORH-a koji u slučaju Perković i Mustač tvrdi da predstavlja Njemačku, a s druge strane, nastupa s hrvatske pozicije i tumači zastaru u oba slučaja.
- Da bih vam mogao odgovoriti na to pitanje ovako kako mi postavljate trebalo bi mi barem mjesec dana da proučim sve zakone koji utječu na stav ili stajalište bilo kojeg tijela. Poznato je Hrvatskoj javnosti da je tu vrlo podijeljena i stručna javnost, ali i stajališta pojedinih sudaca. Ustav RH, a to je također javnosti poznato, osigurava autonomiju svakom sucu da u skladu sa svojim stajalištima može suditi na temelju zakona, Ustava itd., prema tome, to je pitanje zaista najmanje za Vrhovni sud RH – odgovara Leko.
"Ustav nisu čarape"
Šef Hrvatskih laburista Dragutin Lesar je pak rekao da se s njim nitko nije konzultirao niti razgovarao o ustavnim promjenama, a HDZ-ov Ivan Šuker je rekao da njegova stranka o tome nema što govoriti kada ni vladajući nisu potegnuli to pitanje na današnjoj sjednici Predsjedništva Sabora.
- Vladajući su ili odustali ili će opet naći neki razlog pa da idu u ustavne promjene. Međutim, Ustav nisu čarape ili košulja da se mijenja svaki dan – zaključio je Šuker.
>>Deklaratorno utvrđeno da od 1. prosinca u Ustavu imamo definiciju braka
Samo u Hrvatskoj se mijenja ustav kao dijecji peleni, tri puta na dan gore nego mijenjati carape. Ovi na pantovcaku nesto sanjaju i odma to unesu u ustav. Ne pamtin da je u Americi zadnjih 10 godina pronjenjen neki ustav, samo nadopunjen da bolje finkcionira drzava.