Milanović na summitu NATO-a: 'Finska i Švedska trebaju dobiti pozivnicu, ali moj interes je Hrvatska'

U Madridu na dvodnevnom summitu NATO saveza sudjeluje i hrvatski predsjednik Zoran Milanović. S Milanovićem u Madridu nije nitko od predstavnika iz Vlade. 

Ministarstvo vanjskih poslova pripremilo je predsjedniku Milanoviću službene stavove Vlade. Stoga je bilo otvorenih pitanja o tome hoće li Milanović i dalje inzistirati na stavu da Švedskoj i Finskoj uvjetuje ulazak u NATO savez izmjenom izbornog zakona u BiH zbog čega se posvađao s Vladom i premijerom. 

Predsjednik se bilateralno sastao i s predsjednikom Republike Finske Saulijem Niinistom i predsjednicom Vlade Kraljevine Švedske Magdalenom Andersson koji su također bili u Madridu. Nakon sastanka obratio se novinarima.

“Finska i Švedska trebaju dobiti pozivnicu, vidjet ćemo što će biti s tim u drugom roku, pretpostavka je da će sve biti u redu, ali nikad se ne zna, ali to znate i bez mene”, rekao je Milanović na početku svoga obraćanja pa je nastavio odgovarati na pitanja novinara.

“Ja sam više puta ponovio i u telefonskom razgovoru finskom predsjedniku, ovdje nema ničeg osobnog što se mene tiče, to su države koje ispunjavaju visoke kriterije, ovo što Turska traži od njih je dosta, ja sam tu principijelno više na švedskoj nego na turskoj strani, vidjet ćemo kako će se ta stvar razvijati dalje, hoće li biti neki monitoring, to je teško reći. Moj je prvi interes Hrvatska”, rekao je Milanović.

“Nema tu nikakvih tajni koje javnost ne bi smjela čuti. Ja sam govorio o problemi BiH, koja je sigurnosni problem i nešto što nam život u susjedstvu čini nestabilnim i lošim i što ugrožava barem pola milijuna državljana EU-a, što su Hrvati u BiH, i želim da se to riješi. Tko je čuo, čuo je i ja puno dalje od toga ne mogu”, rekao je Milanović.

“Ovdje postoje dvije vrste ljudi, koji znaju jako malo ili nimalo. S tim ljudima zna se tko može raditi i tko koristi njihovo vrijeme već godinama da im približi problem s kojim Hrvatska živi i s kojim je suočena. Ti koji ne znaju ništa su manji problem, oni su većina, s njima se može raditi, pričati, odgovarati im na pitanja. Nekolicina je naprosto zatucana u svojim predrasudama i fiksovima koje će biti malo teže promijeniti, ali na tome treba raditi. A u nekim situacijama, kao što je bila ova 23. na sastanku Vijeća kad su Ukrajina i Moldova dobile status kandidata, a BiH čvrgu, to je situacija u kojoj država koristi pravo veta i dobili bi ga svi. Ovako je BiH dobila prazna obećanja”, rekao je Milanović.

“Da su drugi radili svoj posao, da su bili aktivni, ne agresivni, države bi se drugačije ponašale. Neke države su iscrpljene već i materijalno, zato što daju, daju i daju i očekuju da im se to nadoknadi. Neke države su primile stotine tisuća i milijune prognanika, Hrvatska nije. Hrvatskoj se u ovom slučaju geografija pokazala kao prednost. Možda zvuči cinično, ali nije”, rekao je Milanović.

Kritizirao je i što u Madridu nema nikoga iz Vlade

“Srećom, nitko nije primijetio da nema tih dvorskih luda, ali ovdje treba netko biti na ovim sastancima, to ti je dužnost. Ne moraš biti u mom društvu, ali netko treba predstavljati Vladu. Tko će ići na njihove sastanke? Ambasador? A što ako ja kažem da ambasador treba meni? Vrlo neodgovorno, amaterski”, rekao je.

Kazao je da “ne gaji iluzije da će američki predsjednik posvetiti pet minuta svog vremena” za priču o BiH. “Hrvatska mora napraviti sve”, rekao je Milanović, dodavši da je Hrvatskoj u interesu da se priča o Hrvatima u BiH.

“Ono što smo čuli ovdje pedeset puta je poredak temeljen na pravilima. To jako lijepo zvuči, ali toga se jako teško pridržavati”, rekao je Milanović.

“Naš posao nije samo da tražimo tuđu pažnju i razumijevanje, ali u nekim stvarima se moramo poslužiti alatima, a među njima je i blokada. Što je radila Turska? Uzela je Švedskoj dio identiteta. Vidjet ćemo kako će to završiti. To se zove pritisak, ne ucjena”, rekao je Milanović.

“Za Hrvata glasaju ljudi koji nisu Hrvati. Imamo i situaciju da noć prije izbora, da bi mogli glasati za Hrvata, kao Hrvati deklariraju koji to nikad nisu bili”, rekao je Milanović.

Podsjetimo, glavni tajnik NATO-a Jens Stoltenberg jučer je, na marginama summita izjavio kako je Turska pristala podržati nastojanja Finske i Švedske za pridruživanje NATO-u. Ustvrdio je da ovaj summit ima povijesnu važnost zbog ruske prijetnje Zapadu.

"Sa zadovoljstvom mogu najaviti da sada imamo sporazum koji otvara put Finskoj i Švedskoj za pridruživanje NATO-u", rekao je novinarima na marginama summita.

"Turska, Finska i Švedska potpisale su memorandum koji se odnosi na zabrinutosti Turske, uključujući izvoz oružja i borbu protiv terorizma", dodao je.